“Iako je do potpisom ovjerenog obećanja crnogorskih poslanica do usvajanja izmjena Krivičnog zakonika dug put, želimo da vjerujemo da će upravo sada ispraviti višedecenijska nepravda prema ženama u Crnoj Gori ispraviti i da će konačno oni koji seksualno izrabljuju naše majke, sestre, žene i kćerke konačno početi da dobijaju višegodišnje zatvorske kazne kako bi se ova pojava spriječila jednom za svagda. S tim u vezi, nadamo se da će ovo pitanje ujediniti sve u Parlamentu, kao što je to slučaj sa poslanicama iz svih političkih partija i da će glasovima svih 81 poslanika izmjene Krivičnog zakonika biti usvojene. To će ujedno biti prilika i da predstavnici građana u Parlamentu koji su muškog roda svoje čojstvo i junaštvo dokažu konkretnom aktivnošću, koja će omogućiti da se svi oni koji podvode i seksualno izrabljuju žene u Crnoj Gori nađu dugo godina iza rešetaka”, navodi se u saopštenju Sigurne ženske kuće.
U toj NVO smatraju da su izmjene Krivičnog zakonika najboji način da se u Crnoj Gori obilježi Svetski dan borbe protiv trgovine ljudima - 30. jul.
Ovaj dan se objeležava po prvi put 30. jula ove godine, nakon što je ustanovljen novembra 2013. godine u okviru rezolucije "Poboljšanje koordinacije napora protiv trgovine ljudima", usvojene na 68. zasijedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, a u kontekstu potrebe podizanja svijesti o situaciji žrtava trgovine ljudima i u cilju promocije i zaštite njihovih prava.
Trgovina ljudima je teško krivično djelo i ozbiljan društveni problem, jer najdrastičnije ugrožava osnovna ljudska prava - pravo na život, na slobodu izbora, na slobodu kretanja. Iako danas većina zemalja tvrdi da se kod njih ljudska prava i slobode u potpunosti ostvaruju, fenomen ropstva u 21. veku nije iskorijenjen. Milioni žena i djece, ali i muškaraca, su primorani na pružanje seksualnih usluga, rad u kućama, rad na plantažama, prosjačenje i eksploatisani na druge načine.
Crna Gora je zemlja porijekla, tranzita i destinacije za muškarce, žene i djecu koji su izloženi riziku od svih oblika eksploatacije u zemlji i inostranstvu, dok strani državljani u Crnoj Gori takođe mogu da budu žrtve trgovine ljudima, najčešće u cilju seksualnog iskorišćavanja i prisilnog rada.
Iz Sigurne ženske kuće upozoravaju da je u poslednjih 15 godina u Crnoj Gori je identifikovan zabrinjavajuće veliki broj žrtva trgovine ljudima. Napominju da zvanične statistike još uvijek ne ukazuju na prave dimenzije problema, a još manje rasvetljavaju položaj samih žrtava.
“U Crnoj Gori svakodnevno stotine dece je prinuđeno na prošnju, sklapa se veliki broj prinudnih brakova, pri čemu su djeca žrtve, a da sistem još nema izgrađene mehanizme za prevenciju i zaštitu djece. Takođe, u Crnoj Gori svakog dana veliki broj žena biva seksualno eksploatisano, a da institucije sistema još uvijek na pravi način nisu procesuirali one koji se ovom monstruoznom aktivnošću bave”, upozoravaju iz Sigurne ženske kuće i pozivaju Skupštinu Crne Gore da izmjenama Krivičnog zakonika konačno stavi tačku na seksualnu eksploataciju u Crnoj Gori ali i na ostale vidove modernog ropstva koje se u našoj zemlji dešava.
Izvor: CdM
