Jelena Jelušić PR JP Morsko dobro istakla je da je u svijetu došlo do povećanja broja meduza, ali da ta pojava nije toliko izražena u Crnoj Gori. Ona je istakla da je Morsko dobro u saradnji sa Institutom za biologiju mora iz Kotora štampalo edukativne materijale koji objašnjavaju vrste meduza u Crnoj Gori i koliko su opasne i kako treba reagovati.
„Ovi materijali su prvenstveno namijenjeni ribarima, spasiocima i roniocima koji imaju najviše prilika da se susretnu sa meduzama. Oni su nama najvažniji u smislu informisanja o tome koje meduze i gdje se mogu naći“, objasnila je Jelušić i dodala da meduze do sada nisu imale veći uticaj na ribarstvo i turizam u Crnoj Gori ali da zbog njihove predatorske uloge treba pratiti njihov broj.
Ona je napomenula da su materijali odštampani u preventivne svrhe te da javnost ne treba da bude alarmirana, te da će se stanje sa meduzama pratiti tokom cijele cijele godine.
Doktorica ekoloških nauka Branka Pestorić iz Instituta za biologiju mora Kotor opet je ponovila da su naučnici primijetili povećan broj meduza u svijetu te da se zbog njihovog uticaja na ribarstvo, akvakulturu i zdravlje čovjeka mora pratiti njihov dalji razvoj.„Od 2009. godine međunarodna naučna organizacija sa sjedištem u Monaku uspostavila je sistem praćenja meduza, odnosno sakupljanje informacije u cijelom Mediteranu, tako i u Jadranu kao dijelu tog programa“, objasnila je Pestorić i dodala da je i Crna Gora uključena u taj program kako bi se dobile informacije i pratila ovo pojava.
Ona naglašava da je istočna obala Jadrana na kojoj se mi nalazimo manje izložena uticaju meduza nego što je to slučaj sa zapadnom i sjevernom obalom.
„Kod nas do sada nije bilo masovnih pojava meduza ali jeste drugih želatinoznih organizama u Bokokotorskom zalivu i to 2009. godine. Masovna pojava meduza nije zabilježena“, kaže Pestorić.
Ovog proljeća bio je povećan broj meduza, i to posebno u pomenutom zalivu, tvrdi doktorica iz Instituta za biologiju mora i dodaje da je ta pojava uslovljena razmnožavanjem.
„Tokom ljetnjih mjeseci one preživljavaju samo kao pojedinačni primjerci. Bilo kakva dojava nama je od značaja jer tako prikupljamo informacije. Prioritetni su nam ribari i ronioci s obzirom da od njih dobijamo najviše informacija“, rekla je Pestorić.
Ukoliko dođe do opekotina od meduza doktorica ekoloških nauka predlaže ispiranje opečenog dijela na vodi isključivo slanom vodom, a ne slatkom.
„Slana voda je prirodni ambijent meduza i ne izaziva pucanje preostalih žarnih ćelija koje se nađu na koži. Ukoliko žarne ćelije ostanu na koži treba ih odstraniti čvrstim materijalom i na kraju treba na ranu staviti led“, objasnila je Pestorić.
Ona je ipak dodala da su reakcije na opekotinu meduze individualne te da ukoliko se javi otežano disanje treba se javiti u najbližu ambulantu.
