Izložba koja je otvorena u centralnom francuskom gradu Klermon Feranu pobija sve ove stereotipe, konfrontirajući mit sa najnovijim istorijskim faktima na temelju nedavnih arheoloških otkrića. Postavka "Tumulte gaulois" (Galska graja) predstavlja do 23. novembra više od 300 eksponata iz nekoliko francuskih i stranih muzeja.
Keltski narod usmene tradicije, koji je živio od 850 do 50 godine p.n.e., Gali nijesu ostavili nijedan pismeni trag na vlastitom jeziku.
Julije Cezar bio je prvi koji je opisao stanovnike Galije, teritorije koja se pružala s one strane Alpa, u svom djelu "Komentari o Galskom ratu", u kojem govori o svojim vojnim podvizima.
"Kasnije, antički tekstovi i skulpture predstaviće Gale kao krvoločne, kosmate varvare, "imidž" koji će im ostati priljepljen vijekovima, a koji će inspirisati brojne generacije umjetnika", objasnila je Amandin Roaje, kustos muzeja Rože Kijo u Klermon Feranu koji je domaćin izložbe.
U tom kontekstu ona je pomenula i čuveni strip Asteriks koji je, takođe, znatno doprinio popularizaciji anahrone predstave o Galima.
Naime, arheološka otkrića posljednjih nekoliko godina ukazuju na prosperitetan narod, koji je vodio intenzivnu trgovinu sa Mediteranom i to mnogo prije dolaska Rimljana, tvrdi Kristin Bujok, direktorka muzeja Barguan u kojem je predstavljen arheološki dio izložbe.
Umjesto drvenih koliba, pronađeni su tragovi velikih aristokratskih farmi koje su proizvodile za obližnje gradove.
"Gali nijesu lovili divlje svinje već su uzgajali kokoške i svinje. Nijesu ni klesali menhire koji datiraju iz neolita", navodi Bujok, dodajući da Gali nijesu bili nikakvi čupavi divljaci - služili su se češljem i pincetom i posjedovali razne alatke, uključujući hirurške instrumente.
(rtv.rs)
