Iz godine u godinu sezonsko zapošljavanje u Crnoj Gori dobija na značaju. Gro naše privrede je sezonalnog karaktera, pa se i država sve više okreće podsticajima zapošljavanja u tim djelatnostima.
U toku ljetnje turističke sezone privredna aktivnost se nekoliko puta poveća u odnosu na ostali period godine. Povećanje privredne aktivnosti dešava se, ne samo u sektoru turizma i ugostiteljstva. Pozitivni efekti prenose se i na druge djelatnosti, kao što su trgovina, saobraćaj i uslužne djelatnosti. Sva ova povećanja privredne aktivnosti direktno uslovljavaju povećanu tražnju za radnom snagom.
Prema nekim procjenama, tokom ljetnje turističke sezone, potraživanja za sezonskim radnicima kreću se od 15.000 do 18.000. Međutim, stvarne potrebe su i značajno veće, budući da imamo dosta privremenih ugostiteljskih objekata koji se samo tokom sezone otvaraju, dosta prostora u privatnom smještaju, trgovini i drugim uslugama.
- Posredstvom Zavoda posljednjih godina zaposli se više od 10.000 nezaposlenih. Izuzetno je pozitivno što je sve veći broj zapošljavnja mladih, studenata i đaka i to što se bilježi iz godine u godinu sve veća zainteresovanost za rad na sezonskim poslovima – za Pobjedu kaže direktorica Zavoda za zapošljavanje Vukica Jelić.
Na svim organizacionim nivoima u Zavodu za zapošljavanje, sezonskom zapošljavanju se posvećuje velika pažnja. Ukoliko poslodavci imaju potrebu za radnicima, a savjetnik koga je poslodavac kontaktirao nije u mogućnosti da odgovori ponudom iz evidencije svog biroa, u obavezi je da stupi u kontakt sa savjetnicima iz drugih biroa kako bi zadovoljio potrebe poslodavaca.
Zavodovi mobilni timovi, kroz neposredni kontakt sa poslodavcima, prikupljaju njihove kadrovske potrebe. Posebno se stavlja akcenat na poslodavce koji su u prethodnim godinama zapošljavali najviše stranaca u svojim kompanijama.
- Poslodavce animiramo i upoznajemo ih sa mogućnostima većeg korišćenja stimulativnih mjera, ukoliko zaposle domaću radnu snagu, što je predviđeno Uredbom o poreskim olakšicama koje se, između ostalog, odnose i na zapošljavanje u vrijeme turističke sezone – podsjeća Jelić.
Konstataciju da su Crnogorci nezainteresovani i lijeni za sezonske poslove, s obzirom na veliki broj zaposlenih stranaca, Jelić odbacuje. Kaže da brojke demantuju tu tvrdnju, jer iz godine u godinu bilježimo porast domaćih radnika zaposelnih tokom sezone. Prošle godine je više od 10.000 domaćih bilo angažovano na sezonskim poslovima.
- Pozitivno je što je sve više mladih, koji se školuju, još iz srednje škole ili fakulteta sve više zaintresovano da radi tokom sezone. Možda i ekonomska kriza utiče na mijenjanje navika, ali gotovo u svim biroima rada je uočena mnogo veća zainteresovanost nezaposlenih za rad na sezonskim poslovima, nego prethodnih godina – zaključuje ona.
Čini se da država zadnjih godina popularizuje sezonsko zapošljavanje. No, pitanje je koliko to može biti korisno, ako znamo da naša sezona traje mjesec do dva i da ovakvi poslovi ne mogu obezbjediti stabilnost i sigurnost na duži period.
- Sezonski poslovi predstavljaju izuzetno značajan oblik zapošljavanja, jer se svake godine ponavljaju, ali i povećava se tražnja za radnom snagom, što svakako pruža jako velike mogućnosti za nova zapošljavanja. Zainteresovani za sezonske poslove, a posebno oni koji su već negdje radili u toku sezone, mogu računati da će i svake naredne godine naći siguran angažman – ističe Jelić.
Ona očekuje da će napori da se turistička sezona produži na period od četiri do šest mjeseci, svakako doprinositi sve većem interesovanju za ove poslove.
- U ovom vremenu, koje je dodatno opterećeno negativnim efektima svjetske ekonomske krize, kada su smanjena nova zapošljavanja, sezonski poslovi mogu vrlo kvalitetno amortizovati prilike na tržištu rada i u periodu trajanja turističkih sezona i do nekoliko puta povećati nova zapošljavanja – naglašava Jelić.
Povećanim zapošljavanjem domaće radne snage na sezonskim poslovima značajno se doprinosi i ubiranju sredstava u budžet, kroz uplatu doprinosa i poreza na zarade, a novac od zarada se troši u Crnoj Gori, uvećavajući time potrošnju.
Za neke su sezonski poslovi stvar nužde, poslovi drugog ili trećeg reda, krajnje rješenje dok ne iskrsne nešto konkretnije, nešto za stalno. Međutim, neki, pogotovo sve više mladih, koristi priliku da spoji ugodno i korisno, rade dva-tri mjeseca, budu na moru, steknu prva radna iskustva, a ponešto i zarade.
- Kako se naša privreda sve više oslanja na turizam, tako i Zavod mora mnogo više pažnje posvećivati sezonskom zapošljavanju i obezbjeđivanju kvalitetnog kadra za potrebe turizma i ugostiteljstva. Aktivne mjere za stimulisanje zapošljavanja mladih treba, s jedne strane da povećaju konkurentnost mladih, doprinoseći većem kvalitetu njihovih znanja, vješina i mogućnosti za sticanje praktičnih iskustava, dok s druge strane, treba stimulisati i poslodavce, pogotovo sada, kada je usljed krize i njenih produženih efekata, znatno smanjen prostor za nova zapošljavanja – poručuje Jelić.
Uzimajući u obzir velike potrebe turističke privrede, postoji prostor i za angažovanjem radne snage iz susjednih država. U 2013. godini izdato je 22.498 dozvola za rad i zapošljavanje stranaca, a za prvih šest mjeseci 2014. izdate su 13.752 radne dozvole.
Najveći broj dozvola je izdala Područna jedinica Bar – za opštine Bar, Budvu i Ulcinj 43 odsto, zatim Područna jedinica Podgorica 26 odsto i Područna jedinica Herceg
Najviše stranaca koji se zapošljavaju u Crnoj Gori je iz Srbije 43,93 odsto, BiH 21,08 odsto, Ruske Federacije 13,71 i Makedonije 6,66 odsto.
Posmatrano prema djelatnostima, najviše dozvola je izdato u oblasti turizma i ugostiteljstva, zatim građevinarstva i trgovine na veliko i malo.
Pobjeda.me
