Region

Obilježavanje 19 godina od genocida u Srebrenici

107srebrenica
D
anas se navršava 19 godina od ulaska snaga Vojske Republike Srpske VRS u Srebrenicu, muslimansku enklavu u istočnoj Bosni i Hercegovini koja je formalno bila pod zaštitom Ujedinjenih nacija i u kojoj je, potom, izvršen genocid nad stanovništvom.

Obilježavanje 19 godina od genocida u Srebrenici
Portal AnalitikaIzvor

Napad na Srebrenicu počeo je 6. jula 1995. godine i završio se pet dana kasnije ulaskom VRS pod komandom generala Ratka Mladića u grad.

Mladić je tada televiziji sa Pala izjavio da se nalazi u "srpskoj Srebrenici", da grad "predaje srpskom narodu" i da je "došlo vrijeme za osvetu Turcima" na tom prostoru.

Do 19. jula organizovano i sistematski Vojska je ubila oko 8.000 muslimanskih muškaraca i dječaka, dok je oko 30.000 žena i djece deportovano je za dva dana.

U izvještaju holandskih stručnjaka, objavljenom 10. aprila 2002. godine i u kome se navode rezultati istraživanja okolnosti pada Srebrenice tokom rata u BiH, ocijenjeno je da holandska vlada i UN snose dio odgovornosti za masakr Muslimana 1995. godine. Nakon toga holandska vlada i načelnik Generalštaba holandske vojske podnijeli su ostavke.

U novembru 2004. godine vlada Republike Srpske uputila je izvinjenje porodicama Bošnjaka stradalim u Srebrenici konstatujući da se u Srebrenici desio "zločin velikog obima". U izvještaju vladine Komisije za Srebrenicu navedeno je da je tokom ofanzive srpskih snaga na tadašnju "zaštićenu zonu" u julu 1995. godine ubijeno 7.800 Bošnjaka.

Za genocid u Srebrenici optuženi su Mladić i predsjednik Republike SrpskeRadovan Karadžić. Karadžić je uhapšen 21. jula 2008. godine, nakon 13 godina skrivanja, a Mladić u maju 2011.godine , poslije 16 godina skrivanja, i njima je u toku suđenje pred Haskim tribunalom za ratne zločine.

U decembru 2012. Haški tribunal je osudio generala Zdravka Tolimira, bivšeg pomoćnika Ratka Mladića i ratnog šefa obavještajne službe Glavnog štaba VRS, na doživotnu kaznu zatvora, proglasivši ga krivim za genocid nad Muslimanima iz Srebrenice.

Žalbeno vijeće Haškog tribunala oslobodilo je, 28. februara prošle godine, bivšeg načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčila Perišića optužbi za pomaganje i podržavanje zločina nad Muslimanima u BiH 1993-1995. i nad Hrvatima u Hrvatskoj. Perišić je u prvostepeno bio osuđen na 27 godina zatvora.

U znak sjećanja na ubijene Bošnjake, u Potočarima kod Srebrenice izgrađen je Memorijalni centar, koji je zvanično otvorio bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Bil Klinton 20. septembra 2003. godine. Na groblju u sklopu Memorijalnog centra, sahranjuju se posmrtni ostaci identifikovanih žrtava. Iz masovnih grobnica do sada je identifikovano i pokopano 6.066 žrtava, a pronađene su na više od 150 različitih lokaliteta na području Podrinja, od toga 74 masovne grobnice.

Komemoraciji povodom desetogodišnjice obilježavanja tog zločina, 2005.godine prisustvovalo je više od 50 predstavnika država i međunarodnih organizacija, među kojima je bio i predsjednik Srbije Boris Tadić. Komemoraciji nije prisustvovala tadašnja glavna tužiteljka Haškog tribunala Karla del Ponte u znak protesta što su glavni osumnjičeni i dalje bili na slobodi, Radovan Karadžić i Ratko Mladić. Početkom jula 2006. godine Vlada Srbije osudila je sve ratne zločine u jugoslovenskim ratovima, među kojima su posebno pomenuti zločini nad Muslimanima u Srebrenici i Srbima u Bratuncu.

Četiri godine kasnije Skupština Srbije usvojila je Deklaraciju kojom se osuđuje zločin nad bošnjačkim stanovništvom Srebrenice u julu 1995.godine, na način utvrđen presudom Međunarodnog suda pravde.

Međunarodni sud pravde u Hagu je 2007. doneo presudu prema kojoj je u Srebrenici počinjen genocid. Rezolucije o Srebrenici kojima se potvrđuje ta odluka Međunarodnog suda pravde donijeli su parlamenti zemalja Evropske unijeU, Kanada, SAD i Australija. Odlukom Evropskog parlamenta, iz januara 2009, 11. jul je proglašen Danom sjećanja na genocid u Srebrenici.

Državni parlament BiH proglasio je 11. jul danom sjećanja u Federaciji BiH, ali ne i na teritoriji cijele države, zbog protivljenja poslanika RS.

Uoči obilježavanja 15. godišnjica masakra u Srebrenici Skupština RS odbila je da usvoji rezoluciju kojom se osuđuje taj zločin. U aprilu prošle godine Holandsko ministarstvo odbrane saopštilo je da će holandska država isplatiti po 20.000 eura odštete rođacima trojice Muslimana, koje su holandski oficiri izbacili iz svog  logora, a koji su potom ubijeni 1995. u Srebrenici.

Tom presudom prvi put je neka država proglašena odgovornom za djelovanje svojih vojnika koji rade pod okroljem mandata UN. Pred holandskim sudom u toku je i proces po tužbi koju su 2007. podnijele porodice žrtava genocida u Srebrenici protiv države Holandije i njenih pripadnika "plavih šljemova" UN u BiH zato što nisu spriječili taj masakr.

Portal Analitika