Ivanović je u intervjuu za biznis magazin CorD rekao da je poljoprivreda koja se zasniva na besplatnim davanjima prošlost, te da moramo razmišljati o investicijama i zaradi.
“Imamo dobru klimu, zemljište odličnog kvaliteta, vodne potencijale za navodnjavanje i, što je veoma važno, tržište. Iz godine u godine u godinu raste broj turista. Ove godine očekujemo 1,5 miliona turista. Dodatno, u svijetu raste tražnja za organskim proizvodima. Ako poljoprivrednici ne budu razmišljali o profitu, neće ga ostvariti. Ako budu stalno čekali nekoga iz države da im da novac, propuštaće prilike”, istakao je on.
Propisima vezanim za bezbednost hrane, dodao je Ivanović, Ministarstvo poljoprivrede želi da zaštiti zdravlje građana Crne Gore.
"Znate kako narod kaže: bolje spriječiti, nego liječiti. Prve dane mog mandata obilježio je problem sa aflatoksinom. Nisam se libio da zabranim uvoz mlijeka, čak i proizvodnju mlijeka u Crnoj Gori, jer sam procijenio da je bilo ugroženo zdravlje ljudi. Tu nema kompromisa. Dodatno, ispunjavanje zahtjevnih standarda bezbjednosti hrane otvara tržište EU za crnogorske poljoprivrednike. A to je prilka za veću zaradu, koju sposobni poljoprivredni proizvođači ne smiju propustiti”, naglasio je on.
Prema njegovim riječima, Ministartvo radi i na jačanju ribarske flote. Istovremeno, dodaje Ivanović, rješavaju niz pitanja od značaja za ribare: od alata koje koriste u ribarenju, preko projekata akva-kulture, do luke prvog iskrcaja i plasmana ribe.
“Prednost Crne Gore je što paralelno sa razvojem morskog ribarstva, može da razvija i slatkovodno ribarstvo na jezeru koje je drugo po veličini u Evropi i rijekama koje su nezagađene”, kazao je ministar poljoprivrede.
Ivanović smatra da su pred Ministarstvom tri izazova, a to su edukacija poljoprivrednih proizvođača i javnosti, bolje upravljanje rizicima i jačanje standard, a time i sistema bezbjednosti hrane.
“Posljednjih godina sve se više uviđa koliko je održiva poljoprivredna proizvodnja povezana sa pitanjima ishrane rastućeg broja stanovnika, borbe protiv siromaštva i investicijama, bez kojih nema daljeg razvoja poljoprivrede i razvoja ruralnih područja. Klimatske promjene, štetočine, velike oscilacije cijena poljoprivrednih proizvoda na domaćem i međunarodnom tržištu... značajno utiču na kvantitet i kvalitet poljoprivredne proizvodnje. Smatram da su makar tri velika izazova pred nama: edukacija poljoprivrednih proizvođača i javnosti, bolje upravljanje rizicima i jačanje standarda a time i sistema bezbjednosti hrane”, zaključio je Ivanović.
