Tim povodom prije nekoliko dana Institut u Kotoru su posjetila dva najveća poznavaoca školjki prof. Nardo Vinćence sa Okeanografskog instituta Pol Rikar iz Monaka i prof. Hoze Garsija Refel Mar sa univerziteta u Valensiji. Oni su sa kolegama iz kotorskog Instituta razgovarali o mogućnosti uzgajanja školjke palasture ( Pinna nobilis), ugrožene vrste u Mediteranu, a zanimljiv je podatak da može da naraste veličine i do 90 cm.
“Makolozi iz Monaka obišli su nekoliko lokaliteta u zalivu na kojima su stručnjaci iz Instituta za biologiju mora iz Kotora zabilježili prisustvo palasture. Uzeli su parametre i sada predstoji obrada podataka”, kaže za Portal Analitika direktor Instituta dr Mirko Đurović.
On naglašava da je palastura ugrožena vrsta koja se rijetko može naći u Mediteranu i upravo cilj ovog projekta je da se ona zaštiti. Ohrabruje podatak, kaže Đurović, da su zabilježena gusta naselja novih jedinki palasture na velikom broju lokacija u zalivu.
“Upravo sa stručnjacima iz Monaka ćemo vidjeti što je uticalo da dođe do njenog obnavljanja. Riječ je o školjki koja je vrlo osjetljiva na zagađenje mora i mogli bi zaključiti da je došlo do čišćenja zaliva, što su pozitivni signali koji govore da je voda u zalivu boljeg kvaliteta. Naravno, i pored dobrih signala, to ne znači da stanje mora neće biti pod budnim okom nas u Institutu”, kaže Đurović.
Pojašnjavajući kako bi se odvijao uzgoj palasture, Đurović naglašava da bi se uzgajala u Institutu, da bi tu bila vještačka reprodukcija, a potom bi se školjka rasađivala u more na za nju najpovoljnija mjesta.
Prema njegovim riječima, u nedjelju je u Institutu bio i princ Nikola Petrović i tom prilikom dogovorena je saradnja i realizacija naučno-istraživačkih projekata i dijelu očuvanja biodiverziteta Boke Kotorske, s obzirom na dugu tradiciju pokroviteljstva nauka o moru od strane kraljevske porodice Grimaldi, koju je započeo Albert I. Dogovoreno je potpisivanje Sporazuma o tehničko-naučnoj saradnji između dvije Fondacije i Instituta za biologiju mora.
“Sve buduće aktivnosti kada je riječ o saradnji sa Fondacijama biće usmjerene na očuvanje biodiverziteta, vještačko razmnožavanje nekih ugroženih vrsta, kao što je palastura i njihovo vraćanje u more, kao i pomoć u dijelu osnivanja akvarijuma, koji bi imao naučno-istraživački, ali i turistički karakter”, kaže direktor Instituta dr Mirko Đurović.
S.K
