Društvo

Rijetka školjka, koja može narasti do jednog metra, uzgajaće se u Bokokotorskom zalivu

3006nobilis
Rijetka školjka palastura (pinna nobilis) uzgajaće se u Bokokotorskom zalivu, a projekat je rezultat saradnje Fondacije Petrović Njegoš sa Fondacijom Princa Alberta II od Monaka i Instituta za biologiju mora iz Kotora. Palastura je ugrožena vrsta, vrlo rijetka školjka u Mediteranu, a podatak da su u nekim djelovima Bokokotorskog zaliva primjećene naseobine velikog broja ovih školjki ohrabruje stručnjake. Interesantan je podatak da izuzetno dekorativna školjka palastura može narasti i do 90 cm, a ona je i svojevrsan indikator zagađenja u moru, zbog čega je takođe interesantna stručnjacima.

Rijetka školjka, koja može narasti do jednog metra, uzgajaće se u Bokokotorskom zalivu
Portal AnalitikaIzvor

Tim povodom prije nekoliko dana Institut u Kotoru su posjetila dva najveća poznavaoca školjki prof. Nardo Vinćence sa Okeanografskog  instituta Pol Rikar iz Monaka i prof. Hoze Garsija Refel Mar sa univerziteta u Valensiji. Oni su sa kolegama iz kotorskog Instituta razgovarali o mogućnosti uzgajanja školjke palasture ( Pinna nobilis), ugrožene vrste u Mediteranu, a zanimljiv je podatak da može da naraste veličine i do 90 cm.

“Makolozi iz Monaka obišli su nekoliko lokaliteta u zalivu na kojima su stručnjaci iz Instituta za biologiju mora iz Kotora zabilježili prisustvo palasture. Uzeli su parametre i sada predstoji obrada podataka”,  kaže za Portal Analitika direktor Instituta dr Mirko Đurović.

On naglašava da je palastura ugrožena vrsta koja se rijetko može naći u Mediteranu i upravo cilj ovog projekta je da se ona zaštiti. Ohrabruje podatak, kaže Đurović, da su zabilježena gusta naselja novih jedinki palasture na velikom broju lokacija u zalivu.

“Upravo sa stručnjacima iz Monaka ćemo vidjeti što je uticalo da dođe do njenog obnavljanja. Riječ je o školjki koja je vrlo osjetljiva na zagađenje mora i mogli bi zaključiti da je došlo do čišćenja zaliva, što su pozitivni signali koji govore da je voda u zalivu boljeg kvaliteta. Naravno, i pored dobrih signala, to ne znači da stanje mora neće biti pod budnim okom nas u Institutu”, kaže Đurović.

Pojašnjavajući kako bi se odvijao uzgoj palasture, Đurović naglašava da bi se uzgajala u Institutu, da bi tu bila vještačka reprodukcija, a potom bi se školjka rasađivala u more na za nju najpovoljnija mjesta.

3006institut

Prema njegovim riječima, u nedjelju je u Institutu bio i princ Nikola Petrović i tom prilikom dogovorena je saradnja i realizacija naučno-istraživačkih projekata i dijelu očuvanja biodiverziteta Boke Kotorske, s obzirom na dugu tradiciju pokroviteljstva nauka o moru od strane kraljevske porodice Grimaldi, koju je započeo Albert I. Dogovoreno je potpisivanje Sporazuma o tehničko-naučnoj saradnji između dvije Fondacije i Instituta za biologiju mora.

“Sve buduće aktivnosti kada je riječ o saradnji sa Fondacijama biće usmjerene na očuvanje biodiverziteta, vještačko razmnožavanje nekih ugroženih vrsta, kao što je palastura i njihovo vraćanje u more, kao i pomoć u dijelu osnivanja akvarijuma, koji bi imao naučno-istraživački, ali i turistički karakter”, kaže direktor Instituta dr Mirko Đurović.

S.K

Portal Analitika