Odluku o preimenovanju Instituta u Fakultet za crnogorski jezik i književnost Vlada je obrazložila time da postoji izražena potreba za nastavnim kadrom iz te oblasti, kao i da će montenegristika, kao najmlađa grana slavistike, svoj budući razvoj temeljiti upravo na stručnjacima obrazovanim na tom studijskom programu.
Profesori i studenti iz Nikšića su, u otvorenom pismu Vladi, upitali šta je misija njihovog Studijskog programa ako nije da obrazuje profesore crnogorskog jezika i sprovodi naučno istraživanje crnogorskog jezika, književnosti i kulture.
„Da li, zaista, postoji toliki deficit nastavnog kadra za crnogorski jezik, s obzirom na to da smo već izveli tri generacije profesora, a da trenutno na Studijskom programu obrazovanje stiče preko sto studenata, pa je potrebno osnivanje još jednog budžetskog studija crnogorskog jezika“, navodi se u pismu.
Kada je u pitanju razvoj montenegristike, profesori i studenti su upitali zna li Vlada da njihov Studijski program organizuje postdiplomske i doktorske studije iz oblasti te naučne displine, i da se u slavističkom svijetu taj Studijski program prepoznaje upravo kao temelj nauke o crnogorskom jeziku, književnosti i kulturi.
„Šta je onda cilj osnivanja još jedne visokoobrazovne ustanove sa navodno istom misijom pored već postojeće“, pitaju se oni.
Zanima ih, kako su naveli, i ko će izvoditi nastavu na Cetinju, budući da u Institutu postoji samo jedan doktor nauka koji je doktorat stekao u Osjeku, sa zvanjem docenta za Suvremeni crnogorski jezik koje je stekao u Mostaru.
Nikšićki profesori i studenti se pitaju i koliko će razvoju montenegristike moći da doprinesu kadrovi koje obrazuju „predavači bez naučnih i akademskih zvanja i referenci“.
„Da li Vlada u vrijeme ekonomske krize može da finansira nacionalistički eksperiment koncipiran kao fakultet za jotovanu varijantu crnogorskog jezika? I da li otvaranje Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju znači i gašenje Studijskog programa za crnogorski u Nikšiću“, dodaje se u pismu.
Navodi se da je taj Studijski program od osnivanja 2008. godine bio konstantno na udaru i srpskog i crnogorskog nacionalizma.
To je, kako su kazali, bila potvrda kvaliteta rada i opravdanosti postojanja Studijskog programa za crnogorski jezik koji je tada, kao i danas, ostao u domenu nauke i struke, a izvan dnevnopolitičkog i ideološkog. „Radeći profesionalno svoj posao, ni u jednom mometu nijesmo se bavili politikom, ali se politika i te kako bavi nama“.
„Vlada je donošenjem odluke o transformaciji Instituta, inače nosioca pogrešne i retrogradne jezičke politike, u Fakultet za crnogorski jezik, poslala jasnu poruku profesorima i studentima našeg Studijskog programa da ne podržava stavove koje zastupamo o standardizaciji crnogorskog jezika, već da su njen izbor i podrška upućeni upravo toj retrogradnoj jezičkoj politici oličenoj u radu nekadašnje NVO Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje Vojislav P. Nikčević“, navodi se u pismu.
Interesantno je, smatraju oni, da uprkos finansijskoj i institucionalnoj podršci koji Vlada pruža nosiocima nacionalističke jezičke politike, niko u Vladi i njenoj administraciji ne koristi jotovanu varijantu na kojoj se insistira u Institutu.
„Ni jedno saopštenje Vlade nije napisano jotovanom varijantom crnogorskog jezika, pa čak ni sama odluka o osnivanju tog fakulteta“, dodaje se u pismu.
Njegovi potpisnici su poručili da će, čekajući odgovore Vlade, nastaviti da profesionalno i stručno obavljaju svoj posao „nadajući se da će vrijeme kao najbolje rešeto raditi za nas“.
