Ogromna pećina, smještena na 25 metara ispod zemlje, predstavlja "jedinstveno i izvanredno dobro očuvano svjedočanstvo", ističe se u obrazloženju komiteta UNESCO-a koji ovih dana zasijeda u Dohi.
"Arheološka, paleontološka i umjetnička zaostavština pećine ilustruju, kao ni u nijednoj drugoj pećini sa početka gornjeg Paleolitika, korišćenje pećina za kulturne i rutualne aktivnosti", ističe se u saopštenju komiteta svjetske agencije za obrazovanje, nauku i kulturu.
Pećinu, koja je nakon odrona stijena ostala zatrpana 23.000 godina, otkrila su slučajno 1994. godine tri speleologa.
Pećina sadrži više od hiljadu crteža najfinijih linija i detalja - "veličanstven izraz prve umjetničke tvorevine čovjeka", u doba gornjeg paleolitika, pre 36.000 godina. Riječ je o "najstarijem poznatom pikturalnom izrazu", ističe se u saopštenju komiteta.
Crteži na stijeni, djelo umjetnika aurignacijanske kulture koji su živjeli prije 28.000 do 40.000 godina, predstavljaju pravi bestijarij u kojem su zastupljene 14 vrsta životinja: medvjedi, konji, nosorozi, lavovi, bizoni...
Na zidovima je nacrtano i desetak ruku, nekoliko ženskih polnih organa, a na dnu pećine se nalazi jedinstveni crtež donjeg dijela ženskog tijela pored bizona.
Izvor i foto: blic.rs
