„Odmah po dolasku u Crnu Goru, morao sam da prihvatim da će za mene ovdje biti teže da poslujem. Jedan od razloga je i taj što je ovdje, u odnosu na moje ranije iskustvo češći slučaj da se ljudi ne drže obećanja. Važnu ulogu ima raspoložvi novac, odnosno likvidnost. Mnogo je onih koji vjeruju da će započeti neki posao vjerujući da će nekako povratiti novac. To čini da se nakon određenog vremena, počnete opreznije da se ponašate i pažljivije razmatrate poslovne odluke (bankarske garancije itd).
Takođe, u Crnoj Gori su mnogo važnije personalne relacije prilikom sklapanja posla. To može donijeti korist ukoliko uspijete da izgradite dobru mređu odnosa, ali kada nastupe problemi, zbog prilično male poslovne zajednice, loše posljedice mogu biti još izraženije Sve u svemu, može se reći da se ovdje biznis tretitra ličnije“, kazao je Šulc.
Šulc je kazao da ga posao u Crnogorskom Telekomu ipak motiviše.
Odgovarajući na pitanje na što mu se, kao predsjedniku Savjeta stranih investitora, žale a što hvale njegove kolege koje ulažu u našu državu, Šulc je kazao da bi odgovor mogao biti poduži, te da je objavljena Bijela knjiga sa 92 preporuke za poboljšanje poslovnog ambijenta.
„Ukoliko moram da naglasim određena pitanja, onda ću pomenuti tri tačke: administrativne procedure koje se tiču osnivanja nekog biznisa često traju isuviše dugo i uključuju previše različitih administrativnih polja - kako bi se izgradio dobar biznis, potrebna je predvidivost u procjenama, bilo oporezivanje, svojina ili sveobuhvatna vadavina prava, propisi koji se tiču tržišta rada nisu dovoljno fleksibilni – veliki dio troškova nastaje usljed veoma slabe fleksibilnosti“, kazao je Šulc.
Kao pozitivne strane, Šulc je naveo političku stabilnost, kao i korišćenje eura.
On je ukazao i na toda Crna Gora ima mnogo prirodnih izvora koji uopšte nisu dovoljno iskorišćeni, kao što su vansezonski turizam i poljoprivreda, te energetski sektor.
