Diplomatski izvori rekli su Vijestima da je ovo jedna od kompromisnih varijanti rješenja pitanja širenja NATO-a u novonastaloj situaciji nakon ukrajinske krize i pogoršanja odnosa sa Rusijom, o čemu se posljednjih sedmica intenzivno razgovara u krugovima NATO.
Ovakav ishod, kako sada stvari stoje, podrazumijevao bi da lideri 28 članica NATO-a u Velsu pohvale Crnu Goru za dosadašnji učinak, ali i zatraže da uloži dodatne napore i ostvari konkretne rezultate u oblastima vladavine prava i reformi bezbjednosnog sektora, kako bi u nekom oročenom periodu, ili kada ispuni uslove, bila pozvana da se pridruži. Donošenje odluke o ispunjenosti tih uslova, šefovi država i vlada članica mogli bi ostaviti svojim ministrima spoljnih poslova ili čak ambasadorima.
NATO je slično postupio kada je 2008. u Bukureštu odlučio da će Makedonija dobiti formalni poziv čim riješi spor sa Grčkom oko imena države.
Dva diplomatska izvora Vijesti kazala su da šefovi diplomatija članica NATO na sastanku 25. juna u Briselu neće staviti proširenje na dnevni red svojih šefova za septembar, jer je situacija “složena”, prvenstveno zbog dešavanja u Ukrajini.
Oba izvora su navela da je namjera da se pitanje pozivnice za Crnu Goru drži otvorenim do samog septembarskog samita, kao što je to bio slučaj i sa nekim odlukama na samitu u Bukureštu, kada su u članstvo pozvane Albanija i Hrvatska.
Do tada, od Crne Gore se očekuje i da usvoji Izmjene Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), čiji je predlog prošle sedmice utvrdila Vlada, i Dodatni dopunski protokol sporazuma između članica NATO i Partnerstva za mir (PzM). Ovaj drugi dokument je na dnevnom redu sjednice Skupštine Crne Gore zakazane za utorak, a kojim je između ostalog predviđena mogućnost organizovanja vojnih vježbi članica NATO-a i PzM na teritoriji Crne Gore.
Oba izvora su navela da pitanje podrške građana članstvu Crne Gore u NATO više nije u fokusu.
“To je promjenljiva kategorija i zavisi od mnogo čega”, rekao je jedan izvor.
