Komentarišući povećanje cijene vekne hljeba od 600 grama u Anđeli i Inpeku sa 50 na 70 centi, Radonjić je kazao da su ti prouzvođači, kao veliki industrijski proizvođači koji su izašli iz državnog šinjela, niskim cijenama pokušavali da unište male pekare, ali da im to nije uspjelo, jer je tržište, kao i crnogorski kupac, izdiferenciralo kvalitet, postajući zahtjevnijim nego što je to bilo prije desetak godina.
„Udruženje pekara sa poskupljenjem hljeba u Anđeli i Inpeku nema nikave veze. Mi smo konkurencija i radimo na potpuno različitim principima. Oni su izašli iz državnog šinjela i njihova politika je bila da unište male zanatske pekare niskim cijenama . Njihov hljeb je namijenjen održavanju socijalne stabilnosti. Oni su industrijski proizvođači, a moje udruženje okuplja pekare zanatlije. Inače, ja sam Titov đak, koji se uvijek bunio kada hljeb treba da poskupi, mada se na hljebu ne možeš obogatiti“, kazao je Radonjić za Portal Analitika.
Radonjić precizira da Inpek i Anđela nisu članovi Udruženja na čijem je čelu.
„Možda građane Crne Gore možeš zbuniti politički, ali ne možeš kad je u pitanju kvalitet hljeba. Ovdje se uvijek jeo dobar hljeb. Ponekad je to bila i jedina namirnica, pa Crnogorci, ako ne znaju procijeniti neke druge kulinarske stvari, barem znaju što su dobar hljeb i sir“, dodaje Radonjić.
U Crnoj Gori se, dodaje Radonjić, uzgajaju veoma kvalitetne sorte raži, heljde i kukuruza.
„Još uvijek uzgajamo i onu autentičnu sortu bijelog kukuruza koju je iz Amerike donio Kolumbo“, objašnjava Radonjić.
On dodaje da se proizvodnja hljeba u pekarskoj proizvodnji, koja podrazumijeva sve proizvode od brašna, smatra najnižim nivoom znanja, ali da se u pekarstvu uvijek zarađivalo samo na kvalitetu, te da se potrošač, kako ponavlja, ne može zbuniti.
Radonjić naglašava da se crnogorsko tržište peciva i uopšte proizvoda od brašna nevjerovatno uzdiglo u posljednjih deset godina, da je hljeb u Crnoj Gori na nivou kvaliteta hljeba u zapadnoevropskim zemljama, ali da državna politika, ali i politika samih proizvođača treba da bude usmjerena da unapređenje kvaliteta brašna, odnosno – žitarica.
