Osnovni problem u radu inspekcija, od lani objedinjenih u okviru Uprave za inspekcijske poslove, je - nedostatak inspektora.
Inspekcijski nadzor u oblasti izgradnje objekata na teritoriji države trenutno obavljaju svega tri inspektora za građevinarstvo, u Inspekciji za vode rade samo dva inspektora, dok je u Inspekciji rada zaposleno 33 inspektora - glavni inspektor, 23 inspektora za oblast radnih odnosa i zapošljavanja i devet inspektora za oblast zaštite i zdravlja na radu. U prevodu sa jezika brojki na realan život: Inspekcija rada sa aktuelnim kapacitetima je u mogućnosti da kontroliše - tek petinu privrednih subjekata!
Iz sve tri inspekcije su najavili da će uskoro zaposliti još po nekoliko inspektora, odnosno popuniti radna mjesta u skladu sa predviđenom sistematizacijom. Ali, ostaje pitanje: zbog čega se toliko čekalo, budući da je građevinski bum u Crnoj Gori zabilježen prije osam godina?
Budva, Tivat, Kotor, Herceg Novi i Nikšić bez građevinskog nadzora: U svim opštinama sjeverne regije, kako se konstatuje u Izvještaju o stanju uređenja prostora za 2013.godinu, inspekcijski nadzor vrši jedan građevinski inspektor, jedan inspektor u opštinama Bar i Ulcinj i jedan inspektor za Podgoricu, Cetinje i Danilovgrad, dok za opštine Budva, Tivat, Kotor, Herceg Novi i Nikšić nema zaposlenih inspektora. I dok se u Nikšiću faktički ne gradi ništa, naročito zabrinjava podatak da je Budva bez inspekcijskog nadzora, imajući u vidu obim građevinskih radova.
Direktor Direktorata za građevinarstvo Danilo Gvozdenović izjavio je za Portal Analitika da su u građevinskoj inspekciji trenutno zaposlena tri inspektora, a da se ubrzo očekuje popuna preostala tri radna mjesta. On ističe da je inspekcijski nadzor u ovoj oblasti pojačan, naročito nakon lanjskih izmjena zakonske regulative.
- Sa tendencijom rasta građevinarstva, odnosno građenja objekata, treba i inspekcijski nadzor u odnosu na građenje objekata sa građevinskom dozvolom kontrolisati iz više pravaca, Shodno tome je u Zakon o uređenju prostora i izgradnji objekata ugradjeno nekoliko zaštitnih klauzula. Naime, nijedan objekat koji se gradi na osnovu građevinske dozvole, a shodno svojoj nadležnosti kontroliše ga građevinski inspektor, ne može dobiti upotrebnu dozvolu, ako je došlo do odstupanja od glavnog projekta, koji je osnov građenja. Pored inspektora, proces građenja kontroliše projektant objekta, čija izjava, pored ostalih dokaza za izdavanje upotrebne dozvole, kvalifikuje objekat za upotrebu. Znači, da bez ove, pozitivne izjave autora projekta koji je izgrađen, ne može se izdati upotrebna dozvola. Takođe, kontrolor građenja je i vršilac nadzora nad građenjem- pravno lice licencirano i osigurano od odgovornosti za štetu koja bi mogla da se desi investitorima ili trećim licima u vezi sa obavljanjem njihove djelatnosti, koje ima obavezu da kontinuirano kontroliše proces građenja, od početka do kraja. Pored autora projekta, i nadzorni organ daje izjavu o poštovanju glavnog projekta prilikom izvođenja radova. Treći obveznik davanja izjave o tačnosti i ispravnosti građenja je sam izvođač radova- naveo je Gvozdenović.
Naglasio je da izmjene zakona iz 2013. godine uvode još jednu kontrolu prije izdavanja upotrebne dozvole - izradu elaborata originalnih terenskih podataka izvedenog stanja ovjerenog od strane licencirane geodetske organizacije.
-Kao finalna tehnička inspekcija zakonom je predviđena komisija za tehnički prijem objekta.
Svi navedeni mehanizmi kontrole, faktički pet kontrola, uz saradnju sa građevinskom inspekcijom, vrše kontinuirani nadzor nad građenjem objekata- podvukao je Gvozdenović.
U Izvještaju o stanju uređenja prostora za 2013. se navodi da je u organizaciji rada inspekcije prioritet postupanje po inicijativama građana, nevladinih organizacija, Uprave policije i organa sudstva i tužilaštva.
-Zbog svega toga, inspekcija nije u mogućnosti da postupa po značajnom broju uredno prijavljenih “prijava građenja” od strane investitora, odnosno izvođača i vršiti inspekcijski nadzor objekata u izgradnji. Posljedica navedenog je, uslovno rečeno, nedovoljno poštovanje zakona od strane učesnika u izgradnji, što otvara prostor za nepoštovanje tehničke dokumentacije, rad nelicenciranih izvođača, ugrađivanje neatestiranih građevinskih materijala i druge nepravilnosti u građenju objekata. Neblagovremeno postupanje po prijavama građenja i kasno utvrđivanje odstupanja od projektom predviđenih- konstatuje se u dokumentu.
Premalo inspektora, previše privrednih subjekata: Glavna inspektorka rada Angelina Međedović kazala je Portalu Analitika da po važećem aktu o sistematizaciji dva mjesta za inspektore rada za oblast radnih odnosa nijesu popunjena, kao ni četiri mjesta za oblast zaštite na radu.
-U planu je popunjavanje navedenih radnih mjesta, a nakon usvajanja izmjena i dopuna akta o sistematizaciji, Uprava će pokrenuti postupak prijema šest inspektora rada za oblast radnih odnosa, kako bi se na terenu obišlo što više poslodavaca i obezbijedila češća kontrola od strane ove inspekcije. Ovim će se obezbijediti funkcionalna održivost nadzora u ovoj oblasti, kao i neophodno podmlađivanje inspekcijskog kadra- saopštila je Međedović.
Ona je naglasila da to što Inspekcija rada u ovom trenutku nema optimalan broj inspektora se jedino može reflektovati na brzinu postupanja po svakoj zaprimljenoj inicijativi, "ali ne i na kvalitet vršenja inspekcijskog nadzora, jer se mobilizacijom postojećih kapaciteta, kao i stručnim radom inspektora postižu značajni rezultati".
-Pored redovnog nadzora, inspektori prioritetno postupaju po prijavama zaposlenih radi zaštite njihovih zakonskih prava, što je dodatna satisfakcija inspektoru za uloženi rad, jer sa punim razumijevanjem za stranke prilaze svakom konkretnom slučaju- dodala je Međedović.
Prema podacima Poreske uprave, u Crnoj Gori ima 30.550 registrovanih aktivnih pravnih lica poreskih obveznika, kao i 15.899 preduzetnika. U Analizi kapaciteta Uprave za inspekcijske poslove, koju je Vlada nedavno usvojila, konstatuje se da Inspekcija rada može kontrolisati svega petinu privrednih subjekata.
- Imajući u vidu broj inspekcijskih pregleda Inspekcije rada, za oblast radnih odnosa, na godišnjem nivou (oko 10.500), proizilazi da se sa postojećim brojem inspektora godišnje može iskontrolisati tek nešto više od petine registrovanih pravnih lica i preduzetnika. Naravno, ovo je gruba procjena, s tendencijom pada parametra o kontrolisanom broju subjekata, na godišnjem nivou, od strane postojećeg broja inspektora, jer se kod jednog broj subjekata, zbog ponovljenih inicijativa, izvrši više inspekcijskih pregleda u toku godine. Ako se prethodnom doda značajno povećanje registrovanih privrednih subjekata sezonskog karaktera, te sve veći priliv inicijativa za vršenje inspekcijskog nadzora iz nadležnosti ove inspekcije (u 2013. podnijeto je 1.089 inicijativa, a u prvom kvartalu tekuće godine 386), onda se dodatno problematizuje pitanje efikasnosti i efektivnosti vršenja inspekcijskog nadzora ove inspekcije- ističe se u analizi.
Dva inspektora za vode, tri krivične prijave: Iz Inspekcije za vode je Dnevnim novinama saopšteno da su u tom organu trenutno zaposleni glavni inspektor i još jedan inspektor, a da se u skladu sa planom sistematizacije radnih mjesta uskoro planira angažovanje četiri inspektora. Ova inspekcija je, prema pisanju Dnevnih novina, lani podnijela samo tri krivične prijave.
Na sjednici parlamentarnog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet nedavno je žestoko kritikovano aktuelno stanje u oblasti koncesija. Najglasniji kritičar bio je poslanik SDP-a Damir Šehović, koji je istakao da država godišnje gubi i do 10 miliona eura budžetskih prihoda od koncesija.
Građani glume inspektore: S obzirom na to da je država "objavila rat" svim oblicima sive ekonomije i divljoj gradnji, manjak inspektora je definitivno problem koji je ranije trebalo sistemski rješavati, najkasnije uoči početka kampanje " Budi odgovoran. Od tebe zavisi. Siva Ekonomija 0% ", čija je prva faza završena i koja se nastavlja tokom ljeta. Vlada je formirala i Komisiju za suzbijanje sive ekonomije.
S tim u vezi, jedna od posljedica manjka inspekcijskog kadra je što se u okviru pomenute kampanje od građana traži da "glume" inspektore, odnosno da prijave ili još bolje fotografišu uočene nepravilnosti. Istovremeno, jasno je i da manjak inspekcijskog nadzora maksimalno odgovara tzv. "lovcima u mutnom", a ostaje nejasno: zbog čega država ranije nije zaposlila optimalan broj inspektora?
Siniša GORANOVIĆ
