Nova runda pregovora o poboljšanju teksta nacrta zakona o javnom sektoru počeće uskoro. Očekuje se da će intezivni pregovori o poboljšanju teksta nacrta zakona voditi sljedeće sedmice. I sindikati i Unija poslodavaca su u ranijem periodu izrekle ozbiljne zamjerke na aktuelni tekst nacrta zakona. Dok je Unija poslodavaca smatrala neprihvatljivim visoke zarade u državnim gubitaškim preduzećima koji duguju poreze, dotle su Sindikati bili da se aktivno uključe u donošenju teksta propisa, ali su izričito protiv smanjivanja zarada radnicima u kompanijama koje posluju sa gubitkom.
- Ministarstvo finansija i Kabinet Potpredsjednika za ekonomsku politiku, kao predlagači teksta Predloga zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, ni u jednom trenutku nijesu povukli tekst zakona. Naprotiv, trenutno se nalazimo u drugoj fazi rada na zakonu koja podrazumijeva uključivanje i predstavnika sindikata u Radnu grupu, saopšteno je Portalu Analitika iz Ministarstva finansija.
Povodom toga, ministar finansija je obavio razgovor sa čelnicima oba sindikata i danas je Radna grupa imala sastanak sa predstavnicima Unije slobodnih sindikata Crne Gore u vezi sa dogovorom o načinu daljeg rada na zakonu.
- Posebno smo zadovoljni uspješnim tokom današnjeg sastanka, na kome je, između ostalog, utvrđeno da i Vlada i sindikati zajedno prepoznaju osnovne manjkavosti u sistemu zarada koje bi trebale biti prepoznate i korigovane novim zakonom.
Naredni period obilježiće intezivan rad na poboljšanju teksta zakona, zajedno sa predstavnicima sindikata, kažu u Ministarstvu finansija.
Primjedbe na tekst zakona, svako iz svog ugla su dali i sindikati i poslovna udruženja.
Primjedbe poslodavaca: Sa aspekta privrednih društava, kako smatraju u Uniji poslodavaca, jedna od najspornijih odredbi je član 2. kojim se definišu zaposleni u javnom sektoru, a u koje se, u tački 4 istog člana, svrstavaju i zaposleni u privrednom društvu koje je u većinskom državnom vlasništvu ili u drugom pravnom licu čiji je osnivač država ili koje vrši javna ovlašćenja. Iako je i razumljiva i opravdana potreba da se eliminiše nesrazmjera između ostvarenih rezultata poslovanja i visine zarada u pojedinim privrednim društvima, stav UPCG je da se svi evidentni problemi i mogu i moraju rješavati isključivo u skladu sa važećim propisima. Ako se ima u vidu da država, kao osnivač ili većinski vlasnik, participira u organima upravljanja određenih privrednih subjekata, tada ona u značajnoj mjeri (ako ne i u potpunosti), preko svojih predstavnika u tim organima, može upravljati poslovnim procesima i kreirati odluke shodno rezulatima rada i poslovanja. Stoga je neprihvatljivo da ova privredna društva posluju sa gubitkom i ne izmiruju poreske i druge obaveze prema državi, a da se zarade njihovih zaposlenih (i naknade u upravljačkim tijelima) održavaju na nivou koji je daleko iznad nacionalnog prosjeka. Privredni subjekti, bez obzira da li je njihov osnivač ili većinski vlasnik država, posluju u realnom sektoru, u skladu sa propisima koji jednako važe za sve privrednike, a kroz obračunavanje i plaćanje fiskalnih i parafiskalnih obaveza obavljaju aktivnost koja je najznačajniji izvor za prihode državnog budžeta. Stoga je neprihvatljivo njihovo uključivanje u javni sektor, jer se time izjednačavaju sa budžetskim potrošačima, smatraju u UPCG.
Da li je nacrt zakona neusklađen sa drugim zakonima: Poslodavci smatraju da je Nacrt u velikoj mjeri neusklađen i sa drugim zakonima i podzakonskim aktima. Primjera radi, on u cjelosti derogira Zakon o radu koji reguliše prava i obaveze iz radnog odnosa, a time i zaradu zaposlenog i način njenog utvrđivanja. Takođe, predloženi koeficijenti za obračun zarada su znatno veći od onih koji su propisani nedavno (tripartitno) potpisanim OKU-om, kao i većinom GKU, što znači da se ovim Nacrtom i oni stavljaju van snage. UPCG podsjeća da je privreda ta koja u najvećoj mjeri ostvaruje dohodak i budžetske prihode i zato je neprihvatljivo da zarade u javnom sektoru budu veće od zarada u privredi, a do čega bi došlo primjenom predloženih koeficijenata.
UPCG apostrofira koeficijente za one državne službenike i namještenike koji obavljaju izuzetno važne poslove, a na osnovu kojih može doći do degradacije određenih poslova i zaposlenih, što UPCG smatra jednim od ključnih uzroka diskutabilnih kadrovskih rješenja, destimulacije stručnih ljudi i, u krajnjem, stvaranja ambijenta povoljnog za razvoj koruptivnih radnji. S druge strane u Sindikatima su isticali da je nekorektno smanjivati zarade svim zaposlenima ukoliko javno preduzeće posluje sa gubitkom jer je to isključiva odgovornost menadžmenta. Prema procjenama, oko 40.000 zaposlenih će primati zarade shodno ovom zakonu.
P.Z.
