„Članstvo u NATO-u potencijalan je uslov razvoja naročito za postsocijalističke države. Članstvo samo po sebi nema značaja osim možda u procjeni države kao investicione destinacije od strane investitora“, kazao je Jovetić agenciji Mina.
On je rekao da je u svakoj razmjeni važan i aspekt dobiti.
“Iskusustva pokazuju da dolazi do rasta stranih direktnih investicija, kvalitativne promjene strukture investitora i investicija iz tehnološki najrazvijenih država, rasta BDP-a, turističkog prometa i povećanja kvaliteta života”, objasnio je Jovetić.
To, kako je naveo, ne znači da se države koje nisu članice ne razvijaju.
“Navedeno pokazuju i primjeri deset postsocijalističkih država koje su se neujednačeno razvijale iako su bile u NATO-u (ipak, sve su zabilježile rast)”, kazao je Jovetić.
Prema njegovim riječima, ključni uzrok neujednačenog rasta je bio institucionalni ambijent, jer je neophodan uslov rasta i razvoja, i pored članstva u NATO i EU, kreiranje globalno konkurentnog sistema naklonjenog preduzetništvu i biznisu.
“Proces integracije kako u EU tako i NATO jeste proces sprovođenja određenih reformi u pravnom, institucionalnom, političkom i ekonomskom kontekstu”, kazao je Jovetić.
On je ocijenio da je potrebne reforme neophodno sprovoditi u kontekstu interesa građana Crne Gore, navodeći da reforme nijesu posljedica članstva već pojedinačnih i sistemskih potreba i uzrok razvoja.
„Prema podacima Monstata, Ministarstva finansija i kalkulacijama i procjenama ISSP 2006. Crna Gora je izdvajala 1,84 odsto BDP-a za vojnu potrošnju“, kazao je Jovetić.
Prema njegovim riječima, trend smanjenja vojne potrošnje u Crnoj Gori treba tražiti u efektu prelivanja krize javnog duga i ograničenim ekonomskih resursima i dijelom reformi sistema odbrane.
„Osim u dijelu reformi sistema odbrane ovakav trend se još uvijek ne može smatrati kao posljedica procesa integracije, u crnogorskom vojnom budžetu kapitalni izdaci predstavljaju kategoriju sa značajno niskim učešćem“, objasnio je Jovetić.
Kako je naveo, pretpostavka je da će u dugom roku, integracija u NATO pozitivno uticati na troškove odbrane, odnosno, vodiće njihovom smanjenju.
„U okviru NATO-a postoje tri budžeta - civilni, vojni i budžet za strukturne investicije (NSIP). Upravo je NSIP budžet iz kojeg je moguće očekivati sredstva za modernizaciju ali i stvaranje vojne infrastrukture“, ocijenio je Jovetić.
On je kazao da primjeri članica, kao i Hrvatske, pokazuju da je dio navedene infrastrukture moguće koristiti i za civilnu upotrebu (primjer mogu biti aerodromi).
Jovetić je analitičar na Institutu za strateške studije i kazao je da je ta institucija vršila projekcije direktnih troškova članstva u NATO-u.
“Razvili smo tri scenarija direktnih troškova članstva u NATO-u- optimistični, realni i pesimistični“, kazao je Jovetić.
On je objasnio da su projekcije razvijene na osnovu postojećih doprinosa država članica NATO-a i projekcija za Crnu Goru na osnovu njenog BDP-a.
“Prema realnom scenariju godišnji direktni trošak članstva u NATO-u je 870 hiljada eura (za 2014. pri čemu se svake godine može korigovati shodno BDP-u). Optimistični i pesimistični scenario predviđaju trošak od 180 hiljada odnosno 1,7 miliona eura”, kazao je Jovetić.
On je podsjetio da je Crna Gora učestvovala u misijama NATO-a (ISAF), EU (EUNAVFOR ATALANTA) i UN (UNMIL), a, kako je podsjetio, istorijski posmatrano Crna Gora je učesnica u prvoj mirovnoj misiji 1897. kada je kralj Nikola uputio odred pod komandom Mašana Božovića na Krit.
“Troškove misija snosi uvijek država. Mogući doprinos misijama jeste i indirektna kontribucija koja ne podrazumijeva slanje vojnika“, kazao je Jovetić.
On je dodao da je jedan od pozitivnih aspekata učešća u misijma obuka vojnog kadra i postizanje interoperabilnosti sa NATO-om.
Izvor: Mina; foto: pobjeda.me
