Predsjednik Odbora za ekonomiju finansije i budžet Aleksandar Damjanović ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika da se Ustavni sud znatno ranije morao izjasniti o ustavnosti Zakona o finansiranju političkih partija koji je usvojen glasovima opozicije i Socijaldemokratske partije. Damjanović se istovremeno založio za donošenje novog zakona o finansiranju političkih partija u kojem ne bi bilo neustavnih odredbi.
- U odnosu na dinamiku odlučivanja suda - imam zamjerke jer je odluku trebalo donijeti mnogo ranije, a ne čekati završetak izbora i odlučiti po Predlogu za ocjenu ustavnosti koji je Sudu upućen još 28. februara, od strane pet poslanika parlamentarne većine, kazao je Damjanović za Portal Analitika.
Komentarišući optužbe Mreže za afirmaciju nevladinog sektora da kao predsjednik Odbora za finansije ekonomiju i budžet namjerno dezavuisao priču o parlamentarnom nadzoru sprovođenja zakona i da je time „ispunio obavezu prema DPS-u“, Damjanović je kazao da je nadzor koji je obavljao Odbor, po opštoj ocjeni - ne samo političke, već i ozbiljne i odgovorne stručne javnosti - bio je sveobuhvatan i kontinuiran i to u uslovima faktički blokiranog rada Skupštine.
Damjanović je naveo da je tim optužbama MANS pravdao stotine hiljada eura donacija od kojih se dobar dio potrošio upravo na reklamiranju u onim medijima preko kojih su plasirane.
- Tu se, ipak, radilo samo o dobrom biznisu, poručio je Damjanović.
ANALITIKA: Ustavni sud proglasio je neustavnim više od 20 odredbi zakona o finansiranju političkih partija. Da li iz pozicije predsjednika Odbora za finansije ekonomiju i budžet smatrate da neko treba da snosi makar političku odgovornost zbog zakona koji je suštinski nanio štetu građanima Crne Gore?
DAMJANOVIĆ: Ne želim da komentarišem meritum odluke Ustavnog suda jer se držim principa podjele vlasti i nikada ne komentarišem sudske odluke, koliko god se slagao ili ne slagao sa istim.
U odnosu na dinamiku odlučivanja suda - imam zamjerke jer je odluku trebalo donijeti mnogo ranije, a ne čekati završetak izbora i odlučiti po Predlogu za ocjenu ustavnosti koji je Sudu upućen još 28. februara, od strane pet poslanika parlamentarne većine. Nije ovo ni prvi ni zadnji zakon čije su odredbe osporene pred Ustavnim sudom, jer Ustavni sud upravo jeste svojevrsni korektivni faktor zakonodavcu, pa ne vidim razloga za bilo čiju političku odgovornost.
ANALITIKA: A da li se može govoriti o razmjerama štete koje je napravio ovaj neustavni zakon, imajući u vidu da postoje pokazatelji o rastu nezaposlenosti kao i jasnom ugrožavanju stečenih prava građana?
DAMJANOVIĆ: Dok su bile na snazi osporene odredbe Zakona o finansiranju političkih partija, onemogućene su potencijalne zloupotrebe državnih sredstava i smatram da je tokom dva mjeseca primjene Zakona društvena korist ipak bila veća od potencijalne štete o kojoj govorite. Nije zaustavljen „život“ u državi, kako je neko htio to da predstavi, između ostalog zahvaljujući i blagovremenom otklanjanju dilema oko primjene pojedinih zakonskih normi, na sjednicama Odbora za ekonomiju, finansije i budžet koji je vršio nadzor nad sprovođenjem Zakona.
Rast nezaposlenosti se teško može dovesti u vezu sa Zakonom i to iz najmanje dva razloga. Zapošljavanje na neodređeno vrijeme, kao osnovni oblik zapošljavanja, je bilo dozvoljeno i imalo je uobičajenu dinamiku, a ako je osnovni problem države rast nezaposlenosti zato što su privremeno bilo onemogućeni ostali oblici zapošljavanja i to isključivo u prenatrpanom javnom sektoru, tada je naša država na „zelenoj grani“ i ima sigurnu ekonomsku perspektivu.
ANALITIKA: Kako gledate na optužbe dijela opozicije da je u pitanju politička odluka Ustavnog suda, imajući u vidu čijenicu da je prije šest mjeseci dvotrećinskom većinom dakle, jednim širokim konsenzusom, glasovima i SNP-a u parlamentu izglasan sastav najveće sudske instance u zemlji?
DAMJANOVIĆ: U SNP-u poštujemo princip podjele vlasti i ne komentarišemo sudke odluke, što sam već istakao, a pozivam Ustavni sud da sudi po Ustavu i zakonu i da, bez obzira na opterećenost brojnim predmetima, ustavnim žalabama i inicijativama, poštuje društvene prioritete kod redosljeda razmatranja predmeta i da odluke donosi pravovremeno, u transparentnim i zakonitim procedurama.
ANALITIKA: Odbor za ekonomiju finansije i budžet je vršio parlamentarni nadzor primjene Zakona, kako ste zaista obavili svoju funkciju, imajući u vidu optužbe MANS-a da ste vi lično namjerno dezavuisali priču o Zakonu o finansiranju političkih partija i da ste time ispunili obavezu prema DPS-u?
DAMJANOVIĆ: Nadzor koji je obavljao Odbor, po opštoj ocjeni - ne samo političke, već i ozbiljne i odgovorne stručne javnosti - bio je sveobuhvatan i kontinuiran i to u uslovima velikih političkih tenzija, i faktički blokiranog rada Skupštine. Veliki broj sjednica, teme koje su bile obuhvaćene vršenjem nadzora, odluke koje je, najčešće konsenzualno, donosio Odbor, najbolje svjedoče o kvalitetu nadzora. Svi podaci koji su dostavljani Odboru, prosljeđivani su sekretarijatu Skupštine i zainteresovanim subjektima, pa i nekim NVO-ima, tako da su isti bili u posjedu svih podataka kao i članovi Odbora i mogli su u svakom trenutku da javno skrenu pažnju na bilo kakav propust Odbora, a svjedoci smo da toga nije bilo.
Ne bih komentarisao „optužbe“ kojima se moraju „pravdati“ desetine i stotine hiljada eura donacija od kojih se dobar dio potrošio upravo na reklamiranje u onim medijima preko kojih su plasirane te „optužbe“. Tu se, ipak, radilo o samo o dobrom biznisu. Zahvalnost dugujem svim članovima Odbora za ekonomiju, finansije i budžet zbog ozbiljnog posla koji smo obavili, kao i Službi Odbora i Službi Skupštine, na čelu sa Generalnim sekretarom, koji su obavili ogroman dio posla u smislu tehničke podrške Odboru.
ANALITIKA: Znači po Vama, Zakon je ispunio svrhu?
DAMJANOVIĆ: Već sam odgovorio da je korist od primjene Zakona veća od potencijalne štete i da je isti ispunio svrhu, ograničavajući mogućnosti zloupotrebe državnih sredstava u partijske svrhe. Ovo ne znači da nije bilo zloupotreba i smatram da je, zbog postizanja neophodnog međusobnog povjerenja u izborni proces, potrebno kontinuirano nadgledati sprovođenje izbornog zakonodavstva.
Takođe, smatram da je sada pravo vrijeme da se sistemski radi na odredbama zakona o finansiranju političkih partija koje će izdržati test ustavnosti, ali i da se donesu veoma važni zakoni koje je SNP već predlagao i bez kojih nema fer i demokratskog izbornog procesa, poput Zakona o državljanstvu i Zakona o registrima prebivališta i boravišta, kao i da se konačno kadrovski i materijalno osposobi Državna izborna komisija da može u potpunosti nadgledati i kontrolisati izborni proces.
ANALITIKA: Utisak je da u istoriji parlamentarizma opozicija nije imala bolje izborne uslove, upravo zbog zakona o finansiranju političkih partija i zakona o izboru poslanika i odbornika. Zbog čega su se onda pojavile optužbe o navodnim izbornim neregularnostima i sumnje u regularnost izbornog procesa?
DAMJANOVIĆ: Svi učesnici u izbornom procesu imaju mogućnost i pravo da se žale na pojedine segmente tog procesa i te se žalbe rješavaju u zakonom predviđenoj proceduri. Činjenica da se izbori ponavljaju na pojedinim biračkim mjestima u Bijelom Polju, Danilovgradu, Kolašinu i Tuzima govori o tome da je dio tih žalbi na neregularnost izbora bio osnovan i da je bilo kršenja izbornih zakona, odnosno izbornih pravila.
ANALITIKA: U vrlo kratkom vremenskom roku Ustavni sud je oborio dva sistemska zakona koji su doneseni glasovima opozicije i SDP-a: Zakon o finansiranju političkih partija i zakon o zaštiti državnih interesa u KAP-u. Da li – budući da je riječ o neustavnim zakonima – iza svega postoje neki skriveni politički interesi?
DAMJANOVIĆ: Bilo bi dobro da se izvrši temeljna analiza svih odredbi svih zakona i ostalih akata koje je, bar u periodu 24 godine višestranačja, osporio Ustavni sud. Neustavnost nekog akta je normalna pojava i postoji i u drugim državama svijeta, pa i u Crnoj Gori. Svaki zakon se u krajnjem donosi zbog određenog političkog interesa, bilo da zakon predlaže Vlada, bilo poslanici, dok iza odluka Ustavnog suda ne smije biti bilo kakvog političkog interesa i tek tada imamo potrebnu ravnotežu vlasti. Zato, neka svako radi svoj dio posla, poštujući Ustav i zakone ove države.
ANALITIKA: Kako ste zadovoljni rezulatom SNP-a na lokalnim izborima u Podgorici i posebno na sjeveru gdje ste koordinirali aktivnosti svoje partije?
DAMJANOVIĆ: Iako izborni proces nije završen, jer se izbori ponavljaju na pojedinim biračkim mjestima na kojima SNP očekuje dalji rast i poboljšanje izbornog rezultata, izborni rezultat SNP se može smatrati dobrim i dobrom osnovom za dalje jačanje programske ponude SNP-a, stabilan rast i dalje profilisanje građanskog i modernog koncepta partije koja je spremna da predvodi neophodne političke promjene i preuzme odgovornost za društveni i ekonomski preporod naše države. Podsjetiću da je trend rasta SNP-a, nakon slabog rezultata na parlamentarnim izborima prije godinu i po dana, započeo na lokalnim izborima na Cetinju, u Ulcinju i Petnjici, i da je briljantna pobjeda opozicije predvođene SNP-om i gospodinom Šćekićem, doskorašnjim poslanikom SNP-a, otvorila vrata za stabilan rast partije. Uz dobar kadrovski odabir nosilaca liste, kako u Podgorici, tako i u ostalim izbornim jedinicama, marketinški dobro osmišljenu kampanju i uz novu kadrovsku i čistu programsku ponudu, bilo je za očekivati da partija povrati svoju snagu, sa dobrim osnovama za dalje jačanje.
Moj angažman ne bih odvojio od angažmana hiljada članova i simpatizera SNP-a, jer smo zaista djelovali kao ozbiljan tim i dugujem veliku zahvalnost, kako provjerenim kadrovima partije tako i mladim ljudima kojih nije bilo u ovolikom broju još od referenduma, za sve napore koje su izdržali u neravnopravnoj izbornoj trci, bez medijske podrške koju su imali i vlast i ostatak opozicije, i sa najmanje utrošenog novca u odnosu na sve ostale parlamentarne partije.
ANALITIKA: U jednom intervjuu krajem godine rekli ste da uvažavate stavove MCP SPC. Da li je, onda, principijelno da SNP-u partner za formiranje buduće vlasti u Podgorici bude, recimo, SDP a ne DPS čiji predsjednički kandidat odnosno predsjednik države prima najviša odlikovanja SPC?
DAMJANOVIĆ: Želim da ponovim da se, kao pripadnik pravoslavnog naroda u Crnoj Gori i kao poslanik SNP-a, sa izuzetnom pažnjom odnosim prema stavovima Mitropolije crnogorsko–primorske, jer su i Mitropolija i eparhije na teritoriji Crne Gore posvećene interesima države Crne Gore, i iznad su bilo kakvog političkog interesa. U tom smislu, prihvatam da crkva ima određena mišljenja, kako oko pojedinih društvenih pojava, tako i u vezi sa načinom na koji se trebaju uređivati odnosi države i tradicionalnih crkava i vjerskih zajednica.
Naravno, ne bih se miješao u to kome, kada i za kakve zasluge se dodjeljuju visoka crkvena priznanja, kao što se crkva ne miješa kada se nekim drugim dodjeljuju visoka državna odlikovanja. To znači i da bilo kakvo odlikovanje teško može imati uticaj na formiranje bilo kakve buduće vlasti bilo gdje, jer uticaj na formiranje vlasti, bar što se tiče SNP-a, imaće isključivo poštovanje programskih principa SNP-a i naše političke ponude, kao i procedura predviđenih Statutom partije.
Nenad ZEČEVIĆ
