Istraživači iz Kjotoa otkrili su da su naši daleki rođaci bili bolji u predviđanjima kako će se protivnici ponašati, a te taktike pamte i sada.
Oni tvrde da je to zato što šimpanze imaju bolje kratkoročno pamćenje i kompetitivniji su po prirodi, dok ljudi više teže saradnji.
Naučnici Instituta za proučavanje primata Univerziteta u Kjotu suočili su ljude i šimpanze u jednostavnoj igri skrivanja nazvanoj Igra istrage.
Igre su igrali ili dvije šimpanze ili dva čovjeka tako što su sjedjeli jedni drugima okrenuti leđima gledajući u ekrane računara.
Cilj je bio da odaberu jednu od dvije plave kutije na lijevoj ili desnoj strani ekrana, a zatim protivniku pokažu koji izbor su napravili.
Cilj igrača bio je da odaberu suprotno od protivnika, ukoliko su bili u ulozi "skrivača". S druge strane, tragači su pobjeđivali ako naprave isti izbor kao protivnik.
Istraživači su primijetili da šimpanze konstantno bilježe bolje rezultate od ljudi, stoji u izvještaju objavljenom u Scientific Reports.
Profesor Kolin Kamerer kaže: "Dok mlade šimpanze pojačavaju takmičarski duh stalnim vježbanjem, kod ljudi se od kompetitivnosti u djetinjstvu ponašanje pomijera ka saradnji, zahvaljujući našoj posebnoj vještini – jeziku".
Kamerer kaže da bolji rezultati šimpanzi možda mogu biti rezultat odličnog kratkoročnog pamćenja, dok je njihov takmičarski duh rezultat potrebe za stalnim potvrđivanjem statusa u društvu i položaja u hijerarhiji.
Iako su ta objašnjenja spekulativna, nove tehnologije će možda omogućiti da mapiramo djelove mozga na koje se oslanjaju ljudi i šimpanze, kako bismo uočili prave razlike, kaže Kamerer.
Izvor i foto: b92.net
