Ekspanzija izgradnje luksuznih marina u proteklih pet godina pomaže i u čišćenju životne sredine neiskorištenih pomorskih baza i brodogradilišta u Crnoj Gori, najmanjoj od šest republika koje su nekada činile Jugoslaviju.
I dok je Evropska unija uvodila sve strožiju poresku disciplinu za vlasnike jahti, Crna Gora – koja nije članica EU – dobro pozicionirana na obali Jadranskog mora naspram Italije, nudi gorivo sa nultom carinskom stopom, niske cijene sidrenja i niske poreske stope za nekretnine i usluge u marinama.
Većinu razvojnih projekata finansirali su ruski investitori, nakon što ih je Evropska komisija upozorila na pranje novca, a zvanični Kremlj odbio ovakve navode. Među ostalim većim investitorima su kompanije i bogataši sa različitim novčanim prilivima, koji obično potiču iz rudarske i naftne industrije.
Ali, bez obzira kakvo je porijeklo investicija, vidni su rezultati u namjeri da se udahne novi život – ekonomski i ekološki – na obale koje su prošle degradaciju i bile zapuštene u traumatičnim godinama raspada Jugoslavije.
Blizu Tivta, u Kotorskom zalivu koji je na listi dobara UNESCO-a, kompanija „Adriatic Marinas“ gradi skoro posjed od skoro 200 jutara na nekadašnjem Arsenalu, vojnoj bazi koja je nastala još u vrijeme Austrougarske imperije. Kanadski biznismen Piter Mank, osnivač i odnedavno penzionisani čelnik kompanije „Barrick Gold“, najvećeg svjetskog proizvođača zlata, ovdje je glavni ulagač sa 165 miliona eura (225 miliona dolara). Ostali investitori su još Oleg Deripaska, izvršni direktor ruskog aluminijskog giganta „Rusal“-a, investicioni bankar Lord Rotšild, finasijer Natanijel Rotšil, mađarski građevinac Šandor Demjan, kao i Bernar Arno, predsjedavajući francuske grupe proizvođača luksuznih roba LVMH (Moët Hennessy Louis Vuitton). Poznat pod imenom „Porto Montenegro“, ovaj projekat je na otvaranju 2009. godine imao 85 vezova, a danas ih je skoro 400.
Iza pristaništa se nalaze brojni objekti: rezidencijalni kompleks uz samu obalu, butici, restorani i pomorski muzej u kojem je dokumentovana istorija ovog brodogradilišta, kao i uslužne djelatnosti poput dilera za jahte i kompanija za održavanje plovila.
Svjetska banka i Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj takođe ulažu, investirajući poboljšanje vodovodne, kanalizacione, putne i električne infrastrukture na primorju.
- Prije „Porto Montenegra“, Arsenal je bio napuštena oblast, zagađena teškim metalima i ostacima koji su se skoro jedno stoljeće gomilali u brodogradilištu i na dnu, uključujući zaostalu neiskorištenu municiju koja datira od Prvog svjetskog rata pa do posljednjih ratova na Balkanu – kaže Mat Morli, marketing menadžer ovog projekta.
- Naši menadžeri su tijesno sarađivali sa visokim crnogorskim zvaničnicima, poput glavnokomandujućeg Generalštaba viceadmirala Dragana Samardžića, tokom korišćenja delfina američke mornarice za nalaženje neaktiviranih bojnih sredstava koji su se nalazili na dnu luke. Prije nego što je ijedan temelj ovdje izgrađen, proveli smo skoro dvije godine i investirali milione kako bismo sredili brojne probleme vezane za životnu sredinu i sigurnost. Da ne pominjem uklanjanje nebrojene tonaže metala koja je ostala od 64 zarđala broda i podmornice – uglavnom zaostalih iz nekadašnje jugoslovenske flote – i preostali materijali za brodogradnju koji su zagađivali okolne vode – dodao je on.
U Kumboru, susjednom mjestu, „Azmont Investment“ počeli su prošle godine radove na još jednoj marini, 500 miliona eura vrijednom projektu pod nazivom „Porto Novi“. Oblast, nekadašnja kasarna jugoslovenske vojske koja je brojala skoro 5.000 vojnika i pomoraca, bila je zatrpana barakama od azbesta, radarskim tornjevima, propalim zgradama od armiranog betona i skeletima avionskih hangara.
Do sada, Azmont, kćerka-kompanija Socar-a državne naftne kompanije Azerbejdžana, srušili su postojeće strukture i očistili prostor. Angažovali su tim za uklanjanje bombi iz RPS Grupe, međunarodne konsultantske kompanije za očuvanje životne sredine, kako bi pronašla „živu“ municiju.
Uz veliko čišćenje životne sredine, projekti marina u Crnoj Gori može da bude ogoman podsticaj razvoju lokalne ekonomije, kako tokom izgradnje, tako i nakon nje.
- Ovo je najveći investicioni projekat u crnogorskoj istoriji – kazao je prošlog mjeseca potpredsjednik Opštine Herceg Novi Milan Vajagić o naselju Porto Novi.
- Više od 2.000 radnika iz regiona raščišćava gradilište i priprema sve za izgradnju, a tek smo u inicijalnoj fazi. Očekujemo još najmanje 1.500 radnih mjesta kada počne izgradnja rizorta, vila i objeakta za zabavu.
Neki stanovnici ovog regiona brinu da će razvoj marina, uz podsticanje razvoja kompletne crnogorske ekonomije kroz razvoj neiskorištenih kapaciteta za nekretnine, takođe podići cijenu življenja. Ali, Kolin Kingsmil, koji se u Crnu Goru preselio iz Vankuvera (Kanada) prije pet godina, kaže da je evidentan jedino značajni rast cijena nekretnina na vrhunskim lokacijama uz obalu. Uz to, u Crnoj Gori nije bilo nikakvih inflatornih „talasanja“.
- Ono što je najočiglednije – objekti na samoj obali, blizina atrakcija poput predjela sa liste svjetske baštine – to je poskupjelo – kaže Kingsmil.
- Međutim, nakon ekonomske krize te promjene nisu toliko velike kao što je to bilo slučaj 2006. godine, kada je zemlja postala nezavisna – dodaje on.
U izvještaju Svjetske banke za Crnu Goru iz prošle godine navodi se: „Bruto nacionalni dohodak u Crnoj Gori je utrostručen od 2003. godine: porastao je sa 2.400 na 7.160 dolara, a zemlja danas ima najveći prihod po glavi stanovnika u poređenju sa šest zemalja jugoistočne Evrope.
Na poluostrvu koje je locirano na južnom ulazu u Kotorski zaliv, egipatska razvojna kompanija „Orascom“ u partnerstvu sa crnogorskom vladom, gradi treće naselje sa marinom, Luštica Bay. Ono će biti najveće u Crnoj Gori, i pokrivaće čak 1.700 jutara šumovitih obronaka uz samu obalu, a biće izgrađeno – poput projekta u Kumboru – na mjestu nekadašnjih vojnih baraka i izviđačnica.
Orascom navodi da će implementirati standarde međunarodno priznatih sertifikata za zelenu gradnju, na planiranih 300 apartmana, vila i kućica, nekoliko hotela, objekata za zabavu, restorana i prodavnica, marina 120 vezova i golf teren sa 18 rupa.
Takođe je najavljeno da će Orascom izgraditi tri milje dugo javno šetalište na samoj obali naselja Luštica Bay, koja će pješake voditi do različitih atrakcija, šoping centara i restorana. Službe iz obiližnjeg naselja Radovići biće premještene u Luštica Bay, gdje će Orascom da gradi nove škole, poštu, vatrogasnu stanicu i bolnicu.
Postrojenje čija je namjena da čisti i prerađuje milione galona otpadnih voda iz cijelog naselja Luštica Bay, biće takođe upotrijebljeno za navodnjavanje parkova i golf terena.
- Ovi projekti čiste našu obalu i izuzetno su začajni za naš turizam. To su mogućnosti koje naša zemlja ne smije da propusti – zaključuje Vajagić iz Opštine Herceg Novi.
Prevod: K. JERKOV
