Što je posebno važno za istraživače, koji godinama u Crvenoj Stijeni kod sela Petrovići istražuju kulturne slojeve iz srednjeg paleolita, put će omogućiti pristup građevinskim mašinama, kako bi se uklonilo čitavo brdo zemlje nastalo prilikom višegodišnjih kampanja. Kad se lokalitet raščisti, arheolozi će mnogo lakše nastaviti istraživanja u okapini u kojoj je pračovjek živio 180.000 godina prije nove ere.
Put je urađen uz saglasnost i prema preporukama Uprave za zaštitu kulturnih dobara kako bi se sačuvane kulturne i istorijske vrijednosti Crvene stijene, arheološkog lokaliteta važnog i u svijetskim razmjerama.
Nakon pripremnih istraživanja koja su u toku, ovo rijetko stanište neandertalca arheolozi će ponovo istraživati u oktobru.
Pored crnogorskih arheologa, na čelu sa rukovodiocem istraživanja Zvezdanom Vušović-Lučić, Crvenu stijenu godinama istražuje dr Robert Vejlon, profesor paleontologije na Univerzitetu Mičigen.
“U Evropi gotovo da ne postji lokalitet koji ima takav kontinuitet života neandertalca kakav je otkriven u Crvenoj stijeni. To je za izučavanje paleolita izuzetno važan lokalitet, sa mnogo slojeva, i još uvijek se tu može mnogo otkriti, kazao je u jednom od razgovora za Portal Analitika profesor Vejlon.
Prema njegovim riječima, izuzetno su rijetki lokaliteti koji imaju takav kontinuitet života neandertalca.
“Mislim da su ti ljudi stalno dolazili u Crvenu stijenu tokom određenog perioda, potom odlazili i ponovo se vraćali. To je i razumljivo, jer govorimo o neandertalcu, koji je bio lovac i sakupljač”, kazao je profesor Vejlon u jednom intervjuu za naš portal.
Govoreći o značaju otkrića u ovoj okapini
“U Americi je gostovao ugledni arheolog iz Engleske i tokom večere me pitao na čemu sada radim. Odgovorio sam da sam u Crnoj Gori istraživao Crvenu stijenu i da ću tamo raditi nekoliko narednih godina. Ti radiš Crvenu stijenu, pa to je jako važan lokalitet - upitao me začuđeno arheolog iz Engleske. To vam govori koliko je to poznat lokalitet i ja mu se punu deceniju vraćam”.
Nakon izgradnje puta i uklanjanja nanosa zemlje nastalog tokom istraživanja dvadesetak metara dubokih kulturnih slojeva, arheolozi će uz manje muke moći da nastave istraživanje okapine, nastojeći da strpljivim
Put koji je zamijenio usku, može se reći, kozju stazu, kojom se dolazilo do Crvene stijene, napokon otvara mogućnost da do nje lakše dođu svi oni koji žele pogledaju mjesto koje na poseban način priča istoriju najdaljih predaka.
Za radove na Crvenoj stijeni zaslužan je Narodni muzej Crne Gore sa Cetinja, a istraživanja lokaliteta odvijaju se u okviru projekta “Putevi kontinuiteta”.
S.K
