Crna Gora je, kaže on, ova pitanja za pojedine oblasti regulisala Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju i zakonima o putnim ispravama, ličnoj karti i manjinskim pravima i slobodama.
“Međutim, na ovaj način nije u potpunosti zakonom utvrđena upotreba služenog jezika i pisma, a u skladu sa Ustavom Crne Gore i medunarodnim dokumentima”, navodi se u obrazloženju inicijative.
Baković podsjeća da se većina država regiona opredijelila za donošenje posebnog Zakona o upotrebi službenog jezika i pisma, kojim se na cjelovit način uređuju ova pitanje.
“Smatramo, da je takav pristup cjelishodan, da njihova iskustva treba koristiti. Na taj način smanjuje se rizik da pojedina pitanja ostanu neuređena ili da postoje nedosljednosti u regulativi ove veoma važne materije”, navodi Baković.
On smatra da zakonom treba posebno urediti šta se smatra upotrebom službenog jezika i pisma i jezika i pisma u službenoj upotrebi, to definisati u komunikaciji državnih, organa lokalne samouprave, javnih službi i drugih nosilaca javnih ovlašćenja, kao i strankama u postupcima koji se vodi pred tim organima.
“To se odnosi na ispisivanje naziva firmi i drugih javnih natpisa, saobraćajnih znakova i putnih pravaca, naziva mjesta i drugih geografskih naziva, kako bi se na cjelovit način uredila ova pitanja”, kaže Baković.
On je ocijenio da bi donošenje ovog zakona bilo veoma važno i u vezi ispunjavanja obaveza Crne Gore u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
