Region

Srpskoj poljoprivredi će trebati 5 godina za oporavak od poplava

1905srb
P
rema podacima Kriznog štaba Privredne komore Srbije (PKS), najveću materijalnu štetu u katastrofalnim poplavama u Srbiji pretrpjele su poljoprivreda i infrastruktura - saobraćajna, energetska, kao i vodoprivredni objekti.

Srpskoj poljoprivredi će trebati 5 godina za oporavak od poplava
Portal AnalitikaIzvor

Detaljnija procjena štete moguća je tek narednih dana, kada se voda povuče, navedeno je u saopštenju Kriznog štaba PKS, koji je u stalnom zasjedanju i koordinaciji sa Ministarstvom privrede od uvođenja vanredne situacije.

Od ukupno 121.000 privrednih društava i 224.000 preduzetnika u Srbiji, u opštinama koje je zadesila nezapamćena elementarna nepogoda nalazi se oko 11.500 preduzeća i 26.000 preduzetničkih radnji, što je približno 11 procenata svih registrovanih privrednih subjekata u zemlji. Najviše firmi je iz sektora trgovine, poljoprivredno-prehrambene industrije i građevinarstva.

U poplavama, u agraru najviše su stradale ratarske kulture - kukuruz, soja i suncokret, rane vrste voća - jagode, maline, kupine, kao i sve vrste povrća. Stanje pšenice moguće je provjeriti tek narednih dana, kada se smiri vodena stihija. 

Dio prerađivačkih kapaciteta, kao i vodoprivredna infrastruktura - kanali i nasipi, pretrjpeli su veliku materijalnu štetu. Iako su poplave uništile veliki broj usjeva, snabdjevanje tržišta Srbije poljoprivredno - prehrambenim proizvodima u narednom periodu biće stabilno, ali se može očekivati smanjenje izvoza. 

Aktivnosti treba usmjeriti na nabavku goriva i obezbjeđenje sjemena kultura koje će se presijavati, kako bi se u što kraćem roku sanirale štete. Bruto domaći proizvod u poljoprivredi iznosi 6,2 milijarde dolara i bitno je da štete ne pređu 10 procenata, navode iz PKS.

Zbog klizišta, odrona i velikih vodostaja u poplavljenim područjima znatno je stradala putna infrastruktura - putevi, mostovi, pruge. Elektroenergetski sektor je najviše opterećen i ugrožen. Obrenovačke termoelektrane "Nikola Tesla" ugrožene su mogućim rastom Save i preduzimaju se sve moguće mjere kako bi se odbranio TENT.

Rijeka Mlava probila je i drugi nivo nasipa i dalje prijeti površinskom kopu "Drmno" i termoelektrani "Kostolac B".

Vodom je zarobljen površinski kop uglja „Kolubara" iz kojeg se otkopava i obezbjeđuje ugalj za proizvodnju više od 50 odsto struje u Srbiji. Tek sa povlačenjem vode sa kopova "Kolubara" biće moguće sagledati veličinu nastale štete. 

Dio mehanizacije je blagovremeno sklonjen, ali je dio zarobljen vodenom stihijom, a postoji opasnost od odronjavanja etaža, zbog čega najprije treba detaljno snimiti teren, utvrditi potencijalna klizišta, kako bi se izbjegla opasnost za ljude i opremu, pa tek se uputiti na raščišćavanje i otklanjanje kvarova. 

Do prvih količina uglja iz "Kolubare", TE "Nikola Tesla" snabdjevaće se zalihama sa deponija, za sada nema oštećenja na postrojenjima, ali su mjere opreza podignute na najviši stepen, dok je snabdjevanje električnom energijom stabilno.

Naftni sektor radi po ustaljenom režimu, proizvodnja derivata se odvija u rafineriji Pančevo, području koje nije ugroženo poplavama, a na skladištima ima dovoljno derivata. Neke benzinske stanice koje se nalaze na ugroženim područjima su pod vodom i ne rade.

Aktivnosti PKS u narednom periodu biće usmjerene na identifikaciju potreba privrednih subjekata za pokretanje proizvodnje, utvrđivanje stanja infrastrukture i procjenu štete, kao i sanaciju ugroženih područja.

PKS je uputila poziv za pomoć međunarodnim asocijacijama u kojima je član i svim privrednim komorama u svijetu sa kojima sarađuje, predstavništvima PKS u inostranstvu, kao i našim poslovnim ljudima u dijaspori, navodi se u saopštenju.

Izvor: Index.hr

Portal Analitika