Kako na najbolji način valorizovati tu lokaciju u Vladi razmatraju još od 2007, napomenuo je ministar.
Pregovori sa kompanijom Orascom o dugoročnom zakupu ostrva počeli su sredinom aprila.
Dodao je da je tenderska dokumentacija potpuno usaglašena. Uvjerava šta će biti ukoliko pregovori budu uspješno završeni sa Oraskomom:
“Sve ostaje u postojećim gabaritima, nema nikakvih promjena što se tiče same konture tvrđave”.
Da će se zadržati autentičnost Mamule uvjerava i budući investitor Omar Farid iz Luštica Development kaže da iako za sada nemaju previše detalja, imaju viziju kako će to da izgleda.
-Želimo da uradimo hotel sa 23 sobe, spa centar i nekoliko restorana, takođe, mali muzej, odnosno memorijalnu salu u samom centru, kazao je Farid.
Mirko Lazarević iz Grupe za spas Mamule kaže da se iz ovog idejnog rješenja vidi skako je Mamula podijeljena u zone. Broj 12 je krov čitave tvrđave, odnosno krov čitave države je VIP, što znači samo izabrani.
-Krov je za elitu, sve ćelije su sobe, šta onda ostaje - bazeni, mislim da se ozbiljno krši Zakon, poručio je Lazarević.
Projekt, uvjerava ministar zadovoljava kriterijume održivosti.
- Konačnu riječ o valorizaciji objekta daće Skupština, a lokalitet će biti vraćen državi sa izgrađenim sadržajem nakon 49 godina, znači radi se o prostoru koji mora biti vraćen državi sa istim karakteristikama, izjavio je Gvozdenović.
Miodrag Đurović iz SUBNOR-a poručuje Mamulu treba spasiti:
- Ona je sada leglo znate već čega sve. Znate da je ta spomen ploča u dračama u šiblju, dodaje je Đurović.
Đurović vjeruje da će budući investitori voditi računa da to bude objekat otvorenog tipa.
-Jer ako je zatvorenog tipa onda ni spomen obilježja ni bilo šta drugo ne znače puno. Zalažemo se da na tom prostoru bude mali muzej Mamula. U tom muzeju treba biti što više materijala, koji će podsjećati na izgradnju Mamule, tako i na ono za šta je bila namijenjena, a posebno na stradanja zatvorenika između dva svjetska rata, kazao je Đurović.
