Molitva bi trebalo da bude održana 29. maja, povodom 561. godine od kada je sultan ušao u tadašnju crkvu Aja Sofija.
Erdoganovi savjetnici su, kako piše Ekonomist, odbacili priču o tome da ta crkva ponovo postane džamija, nazvavši je „fantazijom“.
Međutim, viši zvaničnici Erdoganove Partije pravde i razvoja ne kriju da bi voljeli da se u toj crkvi mole muslimani.
Od 1935. godine ta crkva je muzej, što je bio dio programa turskog vođe Kemala Ataturka da sekularizuje Tursku.
Islamisti žele to da preokrenu. „Aju Sofiju smatraju simbolom osvajanja, islamske superiornosti nad hrišćanstvom“, rekao je turski istoričar Tugba Tanjeri Erdemir.
Zamjenik premijera, Bulent Arinč, rekao je da „mi gledamo u ovu zaboravljenu Aja Sofiju i molimo se Alahu da su blizu nas dani kada će nam se ona osmijehnuti“.
Ta izjava povrijedila je osjećanja pravoslavnih hrišćana, a vaseljenski patrijarh Vartolomej rekao je za jedan italijanski list da je ta crkva izgrađena kao svjedočanstvo hrišćanskoj vjeri i da, ako će biti ponovo otvorena za vjersku službu, ona može biti samo hrišćanska.
Turski islamisti odgovaraju da njihova borba ima pravni osnov. Aja Sofija bila je lično vlasništvo Mehmeda Drugog koji je dekretom odredio da ona treba da bude džamija do sudnjeg dana.
I pored toga, pojedini muslimanski intelektualci zalažu se za kompromis i predlažu da Aja Sofija bude otvorena za vjerske obrede i za muslimane i za hrišćane.
To se, ipak, neće desiti jer je 3. maja podnijet nacrt zakona koji predviđa da crkva bude promijenjena u džamiju.
