Lovrinčević je, na konferenciji Hrvatsko novčano tržište u Opatiji, kazao da zbog visoke eurizacije zemlje, a nemogućnosti da uvede euro, Hrvatskoj ostaje da se svo to vrijeme „nosi“ sa rizikom kursa, prenosi Tportal.
Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) ove godine će pasti 0,6 odsto, a sljedeće porasti 0,7 odsto, dok će javni dug do kraja ove godine biti 70 odsto bruto domaćeg proizvoda.
Trenutno je potrebno oko 4,2 odsto BDP-a za servisiranje kamata po javnom dugu, čime Hrvatska ulazi u zonu visoko zaduženih zemalja, kazao je Lovrinčević u osvrtu na privredna kretanja u toj zemlji, njihove posljedice, mogući razvoj događaja i mogućnosti rješenja krize.
„Hrvatska stvara godišnje oko pet odsto deficita budžeta, a u zavisnosti od stope inflacije treba nam minimalno tri odsto realnog rasta BDP-a na godinu samo za otplatu kamata“, kaže Lovrinčević.
On predviđa da će u predstojećem periodu sve više rasti pritisak na hrvatsku centralnu banku da učestvuje u reprogramu javnog duga.
Prema njegovim riječima, ako kapital ne dođe u Hrvatsku, moglo bi da se dogodi da Hrvati sve više odlaze prema kapitalu.
Lovrinčević je naveo neke elemente, kako je rekao, moguće privredne i društvene eutanazije Hrvatske, ako se dogodi negativni scenario privrednih i ekonomskih kretanja. U tom kontekstu kaže da je recesija za Hrvatsku poželjno stanje u koje se treba vratiti, jer toliko je duboka kriza u toj zemlji.
Foto: smokvina.hr
