„Institut se uvijek uključuje kada su u pitanju ovakve akcije, a i samostalno ih organizuje. Upravo na lokaciji kod Perasta naš tim, u saradnji sa kompanijom YU Briv, izvadio je veliku količinu otpada, kaže Đurović.
Sagovornik Portala Analitika naglašava i da pretjerana gradnja na obali i uz obalu ima izrazito negativan efekat na živi svijet u moru.
„Ta granica obale i kopna, plime i osjeke, danas je izuzetno ranjiva, i potreban je vrlo oprezan pristup i stroga kontorla betoniranja raznih ponti, nasipanje plaža i ostalih graditeljskih poduhvata u zoni morske obale“, ističe direktor kotorskog Instituta.
Upitan kakav je kvalitet vode, posebno na uzgajalištima ribe i školjki, Đurović naglašava da višegodišnji monitoring pokazuje da proizvodi iz našeg mora rastu u odličnim uslovima, što samo po sebi garantuje i veoma dobar kvalitet.
Prvi čovjek Instituta podsjeća da ova institucija učestvuje u brojnim međunarodnim projektima, a u okviru NETCET –a prvi put na crnogorskom dijelu Jadrana urađena je procjena broja i rasprostranjenosti „dobrog delfina“. Osam jedinki ove ugrožene vrste u Jadranu stalni su stanovnici bokokotorskog zaliva.
ANALITIKA: Institut na čijem ste čelu učestvovaće u akciji čišćenja otpada u moru. Ako se ne varam lokacija kod Perasta je zabrinjavajuća. Što učiniti da se problemi deponija u Jadranu riješe, tim prije što ih ima na mnogim mjestima. Perast očigledno nije izuzetak.
ĐUROVIĆ: Institut za biologiju mora, kao jedina naučna ustanova koja se bavi proučavanjem i zaštitom mora u Crnoj Gori, uvjek se pridružuje ovoj i sličnim inicijativama, koje za cilj imaju čišćenje obale i podmorja. Svi zaposleni u Institutu učestvovaće 10. maja u akciji čišćenja obale i podmorja. Da napomenem da je Institut, samostalno organizovao slične aktivnosti, i to upravo na lokaciji kod Perasta, kada smo u saradnji sa kompanijom YU Briv, izvadili veliku količinu otpada. Takođe, Institut učestvuje u projektu „DEFISHGEAR“ koji se finansira iz sredstava Jadranskog programa prekogranične saradnje.Glavni cilj je utvrđivanje količine otpada, njegova struktura i odrađivanje najkritičnijih lokaliteta kako u Bokokotrskom zalivu, tako i na otvorenom moru Crne Gore.
ANALITIKA: Nekada je u Boki Kotorskoj poštovana ona stara izreka “ne bacaj ni kamenčić u more”. Izgleda da se danas to promijenilo. Što najviše utiče na zagađenje mora...
ĐUROVIĆ: Nažalost, nekada su ljudi više cijenili svoje okruženje. Tako je nekad bilo i sa našom Bokom.Gorka je istina da danas u jednom od najljepših zaliva na svijetu imamo identifikovane lokalitete sa velikom količinom otpada na dnu zaliva.
ANALITIKA: Koliku prijetnju za more predstavlja pretjerana gradnja.Činjenica je da se sve češće prave nove betonske plaže, ponte. Koliko sve to utiče na more i živi svijet u njemu?
ĐUROVIĆ: Gradnja na obali i uz obali nesumnjivo ima izrazito negativan efekat na živi svijet u moru. U prvih nekoliko metara dubine morske obale odvijaju se najdinamičniji procesi u moru, i tu nastaje najveći broj organizama, koji čine početne karike u svim lancima ishrane u moru. Oni su osnov ishrane najvećem broju vrsta koje žive u moru. Dakle, ta granica obale i kopna, plime i osjeke, danas je izuzetno ranjiva, te je potreban vrlo oprezan pristup i stroga kontorla betoniranja raznih ponti, nasipanje plaža i ostalih graditeljskih poduhvata u zoni morske obale.
U tom smislu moram da napomenem, da su JP Morsko dobro i Institut za biologiju mora, na području Bokokotroskog zaliva, evidentirali sve ribarske poste, mjesta gdje se tradicionalno unazad nekoliko vjekova „povlače“ mreže potegače i lovi sardun i gavica, a sve u cilju njihove zaštite i očuvanja viševjekovne tradicije ovog tipa ribolova na području Bokokotorskog zaliva.
ANALITIKA: Što kažu ispitivanja, kakav je kvalitet morske vode, koliko je ona dobra posebno na mjestima gdje se uzgajaju školjke i ribe...
ĐUROVIĆ: Višegodišnji monitoring kvalitata morske vode u zalivu, kao i na lokalitetima gdje se uzgajaju školjke i ribe, koji se realizuje u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja, pokazuje da proizvodi iz našeg mora rastu u odličnim uslovima, što samo po sebi garantuje i veoma dobar kvalitet morskih proizvoda. Moram da pomenem da Institut i naša Laboratorija za marikulturu i razvojna istraživanja, predano rade na primejni novih metoda u marikluturi, zaštiti uzgajališta školjki od predatora i svim drugim aspektima, koji za cilj imaju povećanje produktivnosti i kvaliteta naših proizvoda. Institut ima dobru saradnju sa Ministarstvom poljoprivede i ruralnog razvoja u svim segemntima ribarstva i marikulture, te se nadam da će i u budućnosti naš zajednički rad dati još bolje rezultate u svim oblastima ribarskog sektora.
ANALITIKA: Kolike su količine ribe u Jadranu, tim prije što je činjenica da je bilo dosta prijava ilegalnog ribolova, čak upotrebe dinamita. Što se čini u tom pogledu Nesumnjivo da Institut ima značajnu ulogu u razvoju ribarskog sektora, a na putu ka EU u ovoj oblasti čeka nas mnogo posla...
ĐUROVIĆ: Od davnina je poznato da u Jadranu živi veliki broj ribljih vrsta visokog kvaliteta i pretjerani izlov doveo je do kritične situacije u stanju ribljih resursa u cijelom Jadranu. Nekontrlisan ulov, upotreba nelegalnih tipova mreža, kao i upotreba dinamita, jedni su od mnogobrojnih razloga uništenja, ne samo ribljeg fonda, već i velikog broja lokaliteta koji danas predstavljaju prave „pustinje“ u moru.
Kod nas su, unazad nekoliko godina, bili prisutni svi ovi elementi nelegalnog ribolova, i danas, iako nijsu do kraja iskorijenjeni, svedeni su na najmanju moguću mjeru. To je učinjeno zahvaljujući odlučnom djelovanju inspekcijskih i policijskih službi. Dobijamo veliki broj pritužbi od legalnih ribara, koji ukazuju da je, naročito u ljetnjim mjesecima, prisutan veliki broj noćnih ronilaca sa lampama, koji praktično sakupe sve što im se nađe na putu.
Kada je riječ o razvoju ribarstva, Institut je aktivan u svim segmentima razvoja ovog sektora u Crnoj Gori. Na osnovu naučnih podataka dajemo mišljenje i preporuke za kvote za izlov ribe i drugih morskih organizama, aktivno pomažemo ribarima u usvajanju novih tehnologija i uvođenju novih modela ribarskih mreža, koje će našim ribarima omogučiti kvalitetniji ulov. Sa druge strane imaće veći ekološki učinak u očuvanju nedoraslih organizama.
ANALITIKA: Učestvovali ste u istraživanju delfina u Jadranu. Što kažu rezultati kada je riječ o ovoj ugroženoj vrsti. Jesu li jedinke koje su se mogle vidjeti u Boki još uvijek tu?
ĐUROVIĆ: Institut za biologiju mora je prvi put na crnogorskom dijelu Jadrana uradio procjenu brojnosti i rasprostranjenosti „dobrog delfina“, u sklopu NETCET projekta, koji se finasira iz IPA fondova EU. Pokazalo se da je trenutna brojnost 68 jedinki, od kojih je 8 stalno prisutno u Bokokotorskom zalivu. Dakle, Institut za biologiju mora otvara i nova polja istraživanja, u konkretnom slučaju, morskih sisara i morskih kornjača, zaštičenih vrsta u Jadranu. Krajem maja počinje nova istraživačka godina i planiramo da proširimo istraživački prostor. Takođe, sa Institutom „Plavi svijet“ iz Malog Lošinja, koji se unazad 20 godina bavi zaštitom delfina, upoređujemo identifikovane jedinke, ne bi li otkrili na koji način funkcionišu i u kojim područjima se kreću„dobri delfini“.
ANALITIKA: Zanimljivo je i israživanje medvjedice. Ima li je u našem dijelu Jadrana?
ĐUROVIĆ: Želim da iskoristim priliku da se javno zahvalim izršnom direktoru Jugopetrol AD Kotor Ioannis Geroulanos-u, koji je prepoznao značaj našeg Instituta u oblasti istraživanja i zaštite Jadrana. Već drugu godinu Jugopetrol finansira projekat istraživanja morskih pećina i morske medvjedice na našem području. Radi se o vrsti koja je nekad bila ovdje prisutna, ali danas možemo da kažemo da je praktično iščezla. Ipak, nalaz jedne jedinke na području sjevernog Jadrana daje nadu da je možda možemo naći i u crnogorskim pećinama.
Inače, u Institutu se uspješno realizuje desetak međunardnioh istraživačkih projekata, kao i tri nacionalna projekta, koje finasnira Ministarstvo nauke. Svaki od ovih projekta posvećen je otkrivanju i rješavanju problema zaštite i očuvanja životne sredine u Jadranskom moru. Sva naša pažnja usmjerena je u tom pravcu. Takođe, nastojimo da u godinama koje dolaze, uz usavršavanje i obuku novog naučnog i stručnog kadra, Institut postane regionalni lider u istraživanju i zaštiti Jadranskog mora.
Suzana KAPETANOVIĆ
