Društvo

Što mladi (ne) mogu da čine

1005mladiPOCETNA
Iako je Program stručnog osposobljavanja omogućio svršenim studentima da steknu praksu i obave pripravnički staž u trajanju od devet mjeseci, dugoročni ciljevi Vlade poput smanjenja nezaposlenosti izostali su, pa se zemlja suočava sa alarmantnim brojem mladih koji se nalaze na Birou rada. Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje na kraju prošle godine bilo je 10.014 visokoškolaca, što je za 29 odsto više nego krajem 2012. Imajući u vidu da u toku samo jedne godine preko tri hiljade studenata završi fakultet, jasno je da hiperprodukcija visokoobrazovnih ustanova umnogome otežava trenutnu situaciju, a čini se da nadležni ne mogu da iznađu odgovarajuće rješenje.

Što mladi (ne) mogu da čine
Portal AnalitikaIzvor

Prema podacima ZZZCG na evidenciji nezaposlenih do 25 godina starosti, krajem 2013. godine  bilo je 7.058 ili 20,05 odsto od ukupnog broja nezaposlenih (34.514), dok je prethodne godine taj procenat iznosio 19,8 odsto, navodi se u Izvještaju o sprovođenju Akcionog plana zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa u 2013, a koji je nedavno usvojila Vlada Crne Gore.

Na Birou rada na kraju prošle godine bilo je 10.014 visokoškolaca ili 29 odsto, što je za 2.265 ili čak 29 odsto više nego krajem 2012.godine, kada se na evidenciji Zavoda nalazilo 7.749 visokoškolaca što je predstavljalo 24,8 odsto ukupnog broja nezaposlenih.

1005biro

Zapošljavanje visokoškolaca, problem koji je godinama tinjao, sada zahtijeva hitne mjere kako bi se sanirale posljedice. Za vrijeme trajanja mandata premijera Igora Lukšića, Vlada je ponudila Program stručnog osposobljavanja, jer je bilo jasno da većina svršenih diplomaca ne može samostalno da nađe posao. Program omogućava da u roku od devet mjeseci visokoškolci obave pripravnički staž. Nakon toga, prepušteni su pravilima tržišta: ako poslodavac odluči da je i dalje potreban - ostaje, ako ne, vraća se na Biro rada.

Usljed ovakve situacije, izvršna vlast je insistirala da se mladi okrenu preduzetništvu, sami nađu posao, te jasno stavila do znanja da ne mogu svi stati u zagrljaj države. Poželjan scenario, ali se čini na osnovu dosadašnjih analiza, da su početni potezi Vlade bili – pogrešni.

Naime, svake godine u Crnoj Gori skoro 80 odsto srednjoškolaca upisuje fakultet, a u toku jedne godine, preko 3.500 osoba završi neki od fakulteta u zemlji ili inostranstvu. Bez upisne politike, pravilne strategije, te otvaranjem visokobrazovanih ustanova koji je iznjedrio na hiljade diplomaca, stvoreni su problemi koje pomenuti Program ne može da riješi. Izostanak bilo kakvog upisnog plana, imao je za posljedicu stvaranje velikog broja ekonomista i pravnika koji ne mogu da se zaposle, a sa druge strane manjak inženjera, matematičara, hemičara, koji su itekako potrebni za društveni progres.

Prezasićenost tržišta: Iz Zavoda za zapošljavanje Crne Gore smatraju da je pad potražnje za visokoškolcima uslijedio zbog ekonomske krize, ali i realne zasićenosti poslodavaca.

1005rabrenovicZZZCG

- Već dvije godine, gotovo 8.000 visokoškolaca je prošlo ili je trenutno u Programu, u kome Vlada finasira zarade pripravnika, a poslodavci nemaju nikakvih finansijskih izdvajanja za njih u periodu od 9 mjeseci. Svakako da mnogi poslodavci koriste ovaj program i kako bi zadovoljili trenutne svoje kadrovske nedostatke, bez rizika od zasnivanja radnog odnosa, te kasnijeg otpuštanja, usljed možda nekih teškoća u poslovanju, kaže za Portal Analitika Sanja Rabrenović, pomoćnica direktorice Zavoda za zapošljavanje Crne Gore.

U ovoj priči okoristili su se najviše poslodavci: devet mjeseci mogu da računaju na rad pripravnika, a da pritom ne izdvoje ni cent iz vlastitog džepa. Šta će poslije biti - ostavljeno je isključivo njihovoj volji i potrebama. U Ministarstvu rada i socijalnog staranja smatraju da je problem zabrinjavajući, ali da ne pogađa samo našu zemlju. Priznaju da stvari treba mijenjati, ali navode razloge koji spriječavaju nadležne da povuku prave poteze.

- Nezaposlenost mladih nije problem koji jedino muči Crnu Goru: u Evropi je dostigla brojku od 26.6 miliona, a primjetan je i rast dugoročne nezaposlenosti bez obzira na stepen obrazovanja. Slabiji privredni razvoj, budžetska ograničenja, konkurencija, demografske promjene, ali i primjene Zakona o finanisranju političkih partija utiču na stvaranje novih radnih mjesta i mogućnosti zapošljavanja, kazali su iz PR službe resornog Ministarstva Portalu Analitika.

1005ministarsvoRada

U analiziranju trenutne situacije, najlakše je pronaći mane Programu stručnog osposobljavanja. On je pak, kako kažu iz Unije poslodavaca Crne Gore, donio dosta olakšica poslodavcima, te da nijedna strana ne može da utiče na okolnosti koje je nametnula ekonomska kriza.

- Ako uporedimo pozitivne i negativne efekte Programa, onda prevladavaju pozitivni. Program je potvrdio da je poslodavcima potrebna radna snaga i da su im olakšice od strane države potrebne kako bi ih angažovali. Međutim, moramo biti svjesni crnogorske privredne zbilje: preduzeća koja otežano posluju i bore se sa likvidnošću nijesu u mogućnosti da obezbijede dovoljan broj radnih mjesta u odnosu na broj svršenih visokoškolaca koji čekaju na zaposlenje, te samim tim nije zagarantovano zaposlenje ni korisnika stručnog osposobljavanja, objašnjava u razgovoru za Portal Analitika Ana Maraš, iz Unije poslodavaca Crne Gore.

1005oglasi

Početak problema: Ipak, početni koraci mogli su da i trebali da budu drukčiji. Prema riječima sagovornice Portala Analitika, broj mladih koji završava fakultete koji pokrivaju radna mjesta za koja relano nema tražnje, veliki je. Obzirom da situacija datira godinama unazad, Vlada je morala da se ranije odluči na mijenjanje upisne politike.

- Smatramo da je potrebno mijenjati upisnu politiku fakulteta, jer „hiper upis” srednjoškolaca na fakultete svakako nije u skladu sa potrebama tržišta rada, dodatno imajući u vidu sezonski karakter glavnih razvojnih sektora: poljoprivrede, turizma i građevine i njihove primarne potrebe za niže kvalifikovanom radnom snagom, dodaje Ana Maraš, iz Unije poslodavaca.

Iz Ministarstva rada kažu da je ta institucija počela na rješavanju dugoročne upisne politike, kao i da radi na razvoju koncepta “preduzetništva i samozapošljavanja”.

- Najavljeni kapitalne projekti realizovaće se uz angažovanje i domaće i strane radne snage, dok će Vlada nastaviti da i dalje na tržistu rada vodi politiku koja će doprinositi sve većoj obučenosti domaće radne snage kako bi se povećala njena konkurentnost i nataj način povećalo učešće u realizaciji ovih projekata - kažu iz PR službe Ministarstva rada za Portal Analitika.

1005vlada

No, do kapitalnih projekata proći će još dosta vremena, a sadašnja situacija zahtijeva povlačenje „kapitalnih poteza”. Određene najave ipak su stigle sa Univerziteta Crne Gore za sljedeću akademsku godinu: prema odluci UO UCG, Ekonomski fakultet upisaće 120 studenata na budžetu (570 samofinansirajućih), Pravni 100 o trošku države (100 samofinansirajućih), Političkih nauka 80 (140 samofinansirajućih), Elektrotehnički 120 (260 samofinansirajućih), Filozofski 300 (345 samofinansirajućih), Medicinski 47 (55 samofinansirajućih), Građevinski 90 (95 samofinansirajućih), Prirodno-matematički 120 (90 samofinansirajućih).

Svi za preduzetništvo: Ključ rješenja, smatraju sagovornici Portala Analitika, leži u razvijanju  preduzetničkog duha; kreiranje ambijenta u kojem mladi neće čekati posao već ga – stvarati. Problem je samo, što je to lakše poželjeti nego ostvariti.

Iz Unije poslodavaca Crne Gore kažu da je poznato da mladi negativno percipiraju poslove u privatnom sektoru, za razliku od onih u državnim organima, svjesni svih benefita koje nosi, ali da ne znaju da država muči muke sa viškom kadra za koji ne postoji realna potreba.

1005anaUPCG- Potrebno je jačati službe karijerne orjentacije kako bi se mladi ljudi profesionalno orjentisali na pravi način: u skladu sa potrebama tržišta. Naravno, ne zanemarujući svoje lične predispozicije i interesovanja. U ovom pogledu, bitno je raditi na izgradnji preduzetničkog duha mladih: podsticati ih na kreativnost, razvijati njihov smisao za inovativnost i inicijativu i stvoriti realne preduslove i podsticajni ambijent za realizaciju dobrih biznis ideja, te samim tim povećati samozapošljavanje i kreiranje novih radnih mjesta, dodaje Ana Maraš iz UPCG.

Iste poruke čuju se i sa Zavoda za zapošljavanje. Sanja Rabrenović, pomoćnica direktorice ZZCG kaže da preduzetništvo ne treba shvatiti kao oblast koja je potrebna ekonomistima, već i drugim profesijama kako bi se razvijale i obezbijedile svoje mjesto na tržištu.

- Neophodno je u toku cijelog obrazovnog sistema, mlade usmjeravati ka preduzetništvu i to ne samo u ekonomskim profilima obrazovanja. Znanja iz preduzetništva su neophodna i pravnicima, doktorima, građevinskim inženjerima, arhitektama, stomatolozima i svim ostalima jer sve su ovo zanimanja koja kroz bavljenje preduzetništvom mogu da obezbjede prohodnost na tržištu radu, ističe Rabrenović za Portal Analitika.

To nadalje znači da je potrebno studentima obezbijediti i praktičnu nastavu, kako bi nakon studija bili spremni za tržišnu utakmicu.

- Kreirati različite mjere za različite ciljne grupe visokoškolaca; stimulativne mjere za otpočinjanje biznisa mladih visokoškolaca, posebne mjere za mlade na sjeveru, posebne mjere za mlade koji su sa nekim teškoćama u razvoju ili za mlade koji su iz nekih deficitarnih djelatnosti, smatra Rabrenović, dodajući da sve navedeno treba da usmjeri mlade ka biznisu, kako bi se napravila ”kvalitetna veza između obrazovanja i privrede.”

Da bi se razvio biznis, preduslov je da se prethodno obezbijede i adekvatni uslovi. Sudeći po najavama nadležnih institucija, planovi su osmišljeni, samo mladi treba da pokažu inicijativu. No, kako su kazali sagovornici Portala Analitika, ekonomska kriza ih je omela na tom putu, jer crnogorska privreda trenutno „otežano posluje”. Ipak, u teoriji je gotovo sve moguće, u praksi nekako ide malo teže. Ostaje samo zlatno pravilo da najbolje prođu oni koji se najbrže adaptiraju na promjene.

Aleksandra STANKOVIĆ

Portal Analitika