- Ustavni sud je, do donošenja konačne odluke o podnijetoj inicijativi, vodeći se načelom pravne sigurnosti, a radi sprječavanja mogućih neotklonjivih štetnih posljedica koje bi u praksi mogle nastati zbog primjene odredaba člana 178.a st. 6. i 7. Poslovnika, ocijenio potrebnim da privremeno obustavi izvršenje pojedinačnih akata i radnji preduzetih na osnovu tih odredaba – navedeno je pored ostalog u odluci Ustavnog suda.
Ustavni sud je ocijenio da je odredbama člana 178.a st. 6. i 7. Poslovnika, Skupština prekoračila Ustavom utvrđena ovlašćenja i aktom niže pravne snage dopunila ustavne odredbe, odnosno uredila pravnu materiju čije je uređivanje u isključivoj nadležnosti ustavotvorca.
- Ustavni sud je, stoga, kao najviše ustavno tijelo, sui generis, u čiju nadležnost spada zaštita supremacije Ustava, odnosno ustavno-pravnog poretka i ljudskih prava i sloboda zajemčenih Ustavom, ocijenio da osporene odredbe člana 178.a st. 6. i 7. Poslovnika nijesu u saglasnosti s načelom vladavine prava, kao osnovnim načelom, koje se, pored ostalog, ostvaruje povinovanjem svih Ustavu i zakonu, pa i Skupštine Crne Gore kao nosioca zakonodavne vlasti – piše u odluci.
Ocijenjeno je da je povrijeđeno i načelo jedinstva pravnog poretka, “polazeći od principa da ustavna struktura države ne smije biti narušena ‘uzurpacijom ovlašćenja’ koja se u konkretnom slučaju ogleda u preuzimanju ovlašćenja i dopunjavanju odredaba Ustava normativnim aktom tehničko-proceduralne sadržine”.
Akcija za ljudska prava podnijela je inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredaba člana 178.a st. 6. i 7. Poslovnika, navodeći da propisuju proceduru izbora Vrhovnog državnog tužioca koja nije u saglasnosti s Amandmanom IV na Ustav Crne Gore, odnosno izmijenjenim odredbama člana 91. Ustava, kojima su predviđena dva kruga glasanja. Oni su predložili da se utvrdi neustavnost osporenih odredaba i da se obustavi izvršenje pojedinačnih akata ili radnji preduzetih na osnovu osporenih odredaba Poslovnika.
Ustavni sud je, nakon razmatranja sadržine osporenih odredaba utvrdio da ima osnova za pokretanje postupka za ocjenu njihove ustavnosti.
Sudije su u obrazloženju današnjeg rješenja navele da se u ovom predmetu kao sporno postavilo ustavnopravno pitanje: Da li je postupak i način izbora vrhovnog državnog tužioca ustavna materija (materia constitutionis) ili može biti predmet zakonskog uređivanja (materia legis), drugog propisa ili opšteg akta, odnosno da li je zakonodavac osporenim odredbama člana 178.a st. 6. i 7. Poslovnika uredio ustavnu materiju i time prekoračio svoja ovlašćenja?
- S tim u vezi, Ustavni sud smatra da, ukoliko se radi o pitanjima koja su po svojoj prirodi materia legis nije ustavnopravno sporno ovlašćenje Skupštine da zakonom uređuje ustavnu materiju, ali u tom slučaju ona, osim što mora imati izričito ovlašćenje u Ustavu (ustavni osnov), u cijelini mora ostati u okviru ustavnih ovlašćenja, ne zadirući u suštinu prava. U tom smislu, nije sporno ni autonomno ovlašćenje Skupštine, da svojim aktom (poslovnikom) uredi svoj rad i organizaciju, kao i način ostvarivanja prava i dužnosti poslanika i time stvori pretpostavke za svoj rad, kako bi što efikasnije obavljala poslove iz svoje nadležnosti i kako bi poslanici ostvarivali svoja prava i dužnosti koja proizlaze iz njihovog Ustavom utvrđenog položaja. Međutim, Ustavom je isključena mogućnost da se bilo kojim aktom nižim od Ustava, pa dakle ni zakonom, a još manje drugim propisom ili opštim aktom mijenjaju ili proširuju ustavni principi i načela – piše u rješenju.
Ističe se da iz sistemskog tumačenja odredaba Amandmana IV st. 2. i 3. na Ustav ne proizilazi ustavnopravno dopuštenje Skupštini za uspostavljanje drugačijeg uređenja postupka izbora vrhovnog državnog tužioca i navodi da je Skupština suprotno tome propisala dodatno glasanje.
Crnogorsko tužilaštvo u v.d. stanju je još od aprila prošle godine. U martu u Skupštini nije prošaso niko od prijavljenih kandidata. Tužilački savjet je predložio sudiju iz Kotora Branka Vučkovića, ali on nije dobio podršku parlamentaraca. U drugom krugu poslanici su glasali za sve prijavljene candidate, bilo ih je četiri, ali ni tada niko od njih nije dobio potrebnu većinu. U trećem krugu našao se advokat Goran Rodić, koji je u drugom krugu dobio najviše glasova poslanika, ali ni on nije prošao – za njega je glasalo 37 poslanika, a 36 je bilo protiv. Za prolaz mu je trebalo 49 glasova parlamentaraca.
V. d. Vrhovnog državnog tužioca Veselin Vučković najavio je da će novi konkurs biti raspisan uskoro.
foto: www.intermagazin.rs
