Prema njegovim riječima, izgubili smo i vrijeme i novac na izradu projektnih dokumentacija za potpuno pogrešne ideje kakve su bile regionalne deponije na Vasovim vodama u Beranama, ili Konjev do u Nikšiću.
„Umjesto da se efikasnom i neselektivnom primjenom Zakona o upravljanju otpadom i racionalnim korišćenjem bespovratnih sredstava koja su bila dobijena iz EU fondova stvorila odgovarajuća infrastruktura za pravilno upravljanje otpadom“, dodao je Perović.
On je rekao agenciji MINA da je prevencija i primarna selekcija otpada u domaćinstvima velika šansa za rješenje problema tretmana i smanjenja količine otpada.
„Svakako ono što je velika šansa, a na čemu do sada nije dovoljno rađeno, jesu prevencija i primarna selekcija otpada, na samom izvoru, u domaćinstvima, kao i njegova ponovna upotreba kroz proces reciklaže“, kazao je Perović.
On je naveo da je na građanima da utiču na smanjenje količine odpada, a time i zagađenja.
Perović smatra da, iako se otpad može koristiti na različite načine, na primjer za proizvodnju enegrije, ipak stanovnici planete moraju uložiti napor da se odviknu loših navika i utiču da se otpad koji ostaje za nama smanji na najmanju moguću mjeru.
„Ako znamo da su, recimo, zadnja istraživanja pokazala da stanovnik EU na godišnjem nivou iskoristi 200 kesa, shvatićemo da bez obzira na period njihove razgradnje postoji problem u samom ponašanju i odnosu prema životnoj sredini“, dodao je Perović.
On je kazao da je u Crnoj Gori malo, čak zanemarljivo, urađeno kada su prevencija i primarna selekcija otpada u domaćinstvima u pitanju.
„Reciklaža takođe nije prisutna u nekoj zadovoljavajućoj mjeri iz prostog razloga što ne postoji odgovarajuća infrastruktura za selektivno razdvajanje otpada, niti su uspostavljeni sistemi pravilnog upravljanja otpadom“, kazao je Perović.
Prema njegovim riječima, to nije moguće uvesti preko noći, ali, kako je naveo, bilo je i više nego dovoljno vremena i sredstava da se naprave značajniji rezultati.
Perović je rekao da proces reciklaže utiče da se problematici otpada da potpuno drugačiji smisao, ali da, nažalost, nije garant da će se smanjiti broj divljih deponija, kao ni količina generisanog otpada.
„Ono što svakako jeste prijeko potrebno je promjena načina života i razmišljanja, jer se reciklaža mora shvatiti i prihvatiti kao svakodnevna navika i potreba, a ne neki napor kao što se to danas čini značajnom broju ljudi“, ocijenio je Perović.
On je ocijenio da su građani Crne Gore, evropske zemlje, na dovoljno visokom kulturnom nivou da bi bez većih problema mogli početi sa primarnom selekcijom otpada u domaćinstvima.
„Za to je potrebno uložiti sredstva u odgovarajuću opremu, kao i podsticajne mjere za one koji poštuju zakone. Isto tako, za one koji ne bi odmah bili spremni da postupaju odgovorno prema sebi i životnoj sredini, postoje jasno propisane kaznene mjere, čija bi im premjena siguran sam vrlo brzo dala motiv da promijene loše navike“, kazao je Perović.
Važno je da institucije sistema rade svoj posao na propisni način, a to je, kako je naveo, do sada bila i najveća prepreka.
Kako je naveo, podizanje svijesti javnosti o problematici otpada ili benefitima od reciklaže, mora biti kontinuiran proces, koji zahtjeva dobro koordinisane i zajedničke aktivnosti svih relevantnih aktera, kao i involviranje u obrazovni sistem.
„Ako znamo da se kod nas dosta radi stihijski, bez velike posvećenosti i dugotrajnih kampanja, jasno je da se i u tu mora promijeniti pristup ukoliko se želi zaista uraditi nešto što je potrebno i što garantuje unapređenje“, ocijenio je Perović.
Učešće zainteresovane javnosti u procesu donošenja odluka, dodao je, jedan je od ključnih momenata.
„Iako otpad svakako jeste jedan od u kontinuitetu prisutnih problema, ne bih se usudio reći i da je najveći na planeti, naročito ako imamo u vidu gasove sa efektom staklene bašte i globalne klimatske promjene, ili nedostatak vode za piće. Danas postoje različiti načini na koji se tretira otpad, njegove različite kategorije i vrste“, kazao je Perović.
Izvor: MINA; foto: ozonniksic.wordpress.com
