Medenica je naglasila da je priliv predmeta u 2013. bio veći nego prethodne godine i da je broj riješenih predmeta takođe veći u odnosu na prethodnu godinu za 14,86 odsto.
- Crnogorski sudovi su i u 2013. godini bili ažurni. Izvještajnu godinu su počeli sa 35.546 predmeta, primili 114.128, završili 112.549, a ostalo je neriješeno samo 37.125 predmeta ili 24,8 odsto. Priliv predmeta bio je veći u odnosu na prethodnu godinu za 18,13 odsto, dok je broj riješenih predmeta takođe veći u odnosu na prethodnu godinu za 14,86 odsto. Sudije su bile opterećene prosječno sa po 580,13 predmeta, završili su 436,24 dok je ostalo nezavršenih predmeta po sudiji 143,9. I u 2013. godini kvalitet rada je bio na zadovoljavajućem nivou, pa je od ukupnog broja odluka po žalbama ukinuto njih 23,46 odsto, 64,76 odsto je potvrđeno, a 5,6 odsto djelimično potvrđeno/preinačeno/ukinuto – rekla je Medenica na današnjem predstavljanju Godišnjeg izvještaja o radu sudova za 2013.godinu
Ona ističe da osnovni sudovi primili su 75.859 predmeta, što je u odnosu na priliv u 2012. godini više za cijelih 21.714 predmeta, odnosno 28,62 odsto.
- Ukupni broj riješenih predmeta u izvještajnoj godini je 74.728 predmta ili 98,51 odsto priliva što je izuzetan rezultat. Primjera radi 2009. godinuj su Osnovni sudovi počeli sa 7.746 nezavršenih krivičnih predmeta , a izvještajnu završavaju sa 2.646 nezavršenih predmeta. Imali su takodje nezavršenih IKS predmeta odnosno neizvršenih sudskih odluka 2.110, a sada 1117. Najveći pomak je uočen u izvršenju sudskih odluka - izvršni predmeti kada je 2008. godina početa sa 29.233 neizvršene sudske odluke, a ovu godinu završavamo sa 6.455 neizvršenih sudskih odluka. Osnovni sudovi su u parničnom postupku koristili i Centar za posredovanje u kome je uključeno 511 predmeta u kojima je postignut sporazum u 262 predmeta, u 104 nije došlo do sporazuma a u 110 predmeta stranke nijesu prihvatile medijaciju – kazala je predsjednica Vrhovnog suda.
Kada je riječ o dužini trajanja postupka u složenim predmetima kod svih osnovnih sudova u Crnoj Gori, istakla je da je do tri mjeseca završeno 42,34 odsto od svih predmeta, do šest mjeseci 20,13 odsto, do devet mjeseci 12,36 odsto, do jedne godine 8,17 odsto, a preko jedne godine 17,01 odsto.
- Kod osnovnih sudova primijećen je veći priliv parničnih predmeta u odnosu na prethodnu godinu za 7,6 odsto, odnosno manji priliv krivičnih predmeta za 20,01%. Kaznena politika osnovnih sudova je u suštini nešto što se statistički prikazuje i može se ocijeniti kao kaznena politika koja odgovara vrsti i težini krivičnih djela koja se raspravljaju pred tim sudovima. Na uslovne osude od ukupnog broja izrečenih presuda otpada 58,83 odsto, na novčane kazne 7,42 odsto i kazne zatvora 33,14 odsto. Napominjemo da su Osnovni sudovi u Cetinju, Kotoru, Herceg Novom i Podgorici izrekli ukupno 24 kazni- rad u javnom interesu – rekla je Medenica.
Ona navodi da se viši sudovi u odnosu na priliv završili 96,46 odsto, a ukupan broj neriješenih predmeta je veći za 641 predmet u odnosu na broj neriješenih predmeta na kraju 2012. godine.
Medenica je rekla da dva Specijalizovana odeljenja pri Višim sudovima koji sude predmete organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina, ukupno su u radu imali 71 predmet.
- Riješili su 52 predmeta, a ostalo je neriješeno 19 predmeta ili 26,76 odsto. Primjetno je da su Specijalizovana odjeljenja mnogo više predmeta riješili u 2013. godini u odnosu na prethodnu godini, dok je evidentno i poboljšanje kvaliteta njihovih odluka. Priliv je bio manji za šest predmeta, dok je u odnosu na 2012. godinu riješeno 10 predmeta više. Poređenja radi na kraju 2008. godine u Višim sudovima po svim vrstama predmta ostalo je bilo neriješeno 7.681 predmet, a na kraju 2013. godine, 3.304, i ako je priliv veći za više od 1.000 predmeta. Kvalitet rada sudija Viših sudova je mnogo bolji, jer je samo po svim vrstama predmeta ukinuto 11,45 odsto, a po referatima u krivici 13,25 odsto, i što je posebno značajno u predmetima sa elemetima organizovanog kriminala i korupcije, samo 13,51 odsto, a nije bilo davno kada je u ovim predmetima kvalitet bio zabrinjavajući jer gotovo 50 odsto ispitanih odluka od strane Apelacionog suda, bilo je ukinuto – rekla je Medenica.
Predmeta crvenih omota starijih od 3 godine na kraju izvještajne godine, kako je saopštila, bilo je 4.251.
- Kada se to podijeli na 100.000 stanovnika, po mjerama koje CEPEŽ sprovodi ocjenjući efikasnost, otpada 685 predmeta, što je daleko ispod prosjeka zemalja u okruženju i mnogih zemalja u Evropskoj Uniji gdje na 100.000 stanovnika ovakvih predmta ima više hiljada – kazala je Medenica.
Ona navodi da se kancelariji za pritužbe pri Vrhovnom sudu Crne Gore obraća sve manji broj gradjana.
- U 2013. godini podnijeto je 293 pritužbi koje se u pretežnom dijelu odnose na nezadovoljstvo stranaka prvostepenim i drugostepenim sudskim odlukama, jer su iste donijete na njihovu štetu, dok se jedan dio odnosi na neažurnost postupanja pojedinih sudija u predmetima stranaka koje su i podnijele pritužbe. Kontinuirano smanjenje broja pritužbi iz godine u godinu u (2008. godini 921) pokazatelj je da stranke u najvećem broju slučajeva zadovoljne da svoja prava mogu riješiti pred redovnim sudovima, a ne kroz obraćanje Kabinetu predsjednika Vrhovnog suda – rekla je Medenica.
Ona je kazala da su u 2013. godini efikasnost i efektivnost sudskog sistema dobri, ali se i dalje iskazuje potreba kontinuiranog jačanja kontrole i većeg stepena odgovornosti nosilaca sudijske funkcije, kada je pokrenuto i 5 disciplinskih postupaka.
- I u ovoj sudijskoj godini prioriteti rada su bili postavljeni, tako da je jedan od značajnijih prioriteta bio pojačan rad na predmetima s elementima koruptivnosti i organizovanog kriminala, pranja novca, trgovine ljudima, zloupotreba opojnih droga, smanjenja broja zaostalih predmeta, predmeta tzv. “crvenih omota” (predmeta starijih od tri godine) i izvršenje sudskih odluka – rekla je Medenica.
Što prije izabrati VDT-a: Medenica je kazala da v.d. stanje u Tužilaštvu nije dobro i da što prije treba izabrati vrhovnog državnog tužioca.
Upitana da, kao bivši vrhovni tužilac, prokomentariše da li v.d. stanje utiče na kvalitet optužnica, Medenica je rekla da to mogu reći sudije koje po njima postupaju.
- Ja nijesam imala priliku još nijednu da pogledam iz tog v.d. stanja, zato ne mogu dati komentar. Sigurno da vrhovno tužilaštvo, treba što prije da dobije tužioca - dodala je Medenica.
Medenica je kazala da su prethodna ustavna postavka načina izbora predsjednika Vrhovnog suda i način izbora članova Sudskog savjeta bili pod lupom Venecijanske komisije, i kritike da takav način izbora dovodi u sumnju za politizaciju crnogorskog sudstva.
- Toga više nema u Ustavu, a da li će ga biti u životu ostaje da vidimo da li su Ustvane promjene opravdale ono što se očekivalo. Vaš utisak dijelim i ja, ali nemoćna da bilo šta drugo uradim - poručila je ona.
Medenica je, odgovarajući na pitanje novinara kazala da, mediji ne treba da vrše presiju na sudove i da stavaraju klimu da sudija mora osumnjičenog po svaku cijenu da pošalje iza rešetaka.
- Sjećate se predmeta Škerović kada na kraju tužilac nije ni podigao optužnicu za dijelu zbog koga se insistiralo na određivanju pritvora - navela je predsjednica Vrhovnog suda.
Rajko Škerović je osuđen samo za nedozvoljeno držanje oružja, jer je odgovornost za drogu pronađenu u njegovim objektima preuzeo Baranin Veljko Bulatović.
Medenica je najavila da će uskoro biti poznat ishod odluke tog suda po žalbi na presudu za ubistvo policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića.
Ona nije otkrila da li će se nakon isteka mandata ponovo kandidovati na istu funkciju.
- Kada bude raspisan javni oglas, tada ću razmisliti. Imaću 15 dana za to - kazala je Medenica.
