"Region Odese od danas postaje Narodna Republika Odesa, u kojoj vlast pripada isključivo narodu koji živi na ovoj teritoriji", navodi se u saopštenju.
Aktivisti su apelovali na stanovnike grada da blokiraju saobraćaj i spriječe policiju i vojne snage da uđu u grad.
"Od 16 časova sjutra Odesa bukvalno mora da bude blokirana", navodi se u saopštenju, kako prenosi RIA "Novosti".
Posade šest oklopnih transportera ukrajinske vojske, koji su poslati u istočni grad Kramatorsk, prešle su na stranu proruskih demonstranata, prenijela je danas agencija RIA "Novosti". Očevici su rekli da su razgovarali sa posadama transportera i da su im rekli da su oni mirni građani koji se samo bore za svoja prava.
"Na glavnom transportnom vozilu nalazi se ruska zastava i otišli su zajedno sa našim ljudima prema Slavjansku", rekao je jedan očevidac.
Pala skupština u Donjecku
Naoružani demonstranti ušli su danas u zgradu skupštine grada Donjecka, rekli su gradski funkcioneri za agenciju RIA Novosti.
Agencije AFP i Rojters javljaju da je oko 20 proruskih naoružanih aktivista ušlo u kancelariju gradonačelnika u Donjecku.
Naoružani muškarci, kojima pripadnici obezbjeđenja nijesu pružili otpor, rekli su da je njihov jedini zahtjev da region Donjecka održi referendum o federalizaciji Ukrajine.
Šest oklopnih transportera ušlo je jutros u istočni ukrajinski grad Slavjansk, a na čelu kolone je na prvom vozilo istaknuta ruska zastava, prenio je Rojters pozivajući se na očevice.
Nekoliko naoružanih muškaraca, u kamuflažnoj uniformi, sjedjeli su na svakom od tih vozila. Ona su se zaustavila ispred zgrade opštine koju su ranije okupirali proruski demonstranti.
I izvještač agencije AP rekao je da je vidio kolonu borbenih vozila u istočnom ukrajinskom gradu koji su okupirali proruski demonstranti i da su na njima bile istaknute ruske zastave.
SIKORSKI: Ukrajina ne može da računa na vojnu pomoć NATO-a
Šef poljske diplomatije Radoslav Sikorski upozorio je Moskvu da Ukrajina ima pravo da upotrijebi silu protiv separatista na svojoj teritoriji, ali je upozorio i Kijev da ne može da očekuje vojnu reakciju saveznika u NATO-u.
"Vojna pomoć pruža se saveznicima, a Ukrajina formalno nije saveznik (u NATO). Ukrajina može da računa na međunarodnu finansijsku pomoć i uskoro će je dobiti. To su ogromne sume - 15 do 18 milijardi dolara. Već u prvoj tranši narednog mjeseca, vjerovatno, biće tri milijarde", kazao je Sikorski poljskoj televiziji TVN24.
Sikorski je sinoć takođe ponovio zahtjev Poljske da zbog destabilizacije situacije na istočnim granicama Evropske unije NATO razmijesti značajnije trupe u Poljskoj, ranije je govorio o dvije mehanizovane brigade.
"Takva brigada je u Njemačkoj. Američke baze su u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Španiji, Italiji i Turskoj. Zašto te baze mogu da budu u zemljama koje su daleko bezbjednije a u Poljskoj ne mogu", zapitao je poljski ministar.
Sikorski je izrazio čuđenje kako to da predsjednik Rusije Vladimir Putin traži od UN da osudi akciju ukrajinskih vlasti protiv separatista na istoku zemlje.
"Ne razumijem tu logičku konstrukciju zato što Ukrajina ima pravo da upotrijebi oružanu silu protiv neidentifikovanih ljudi koji zauzimaju aerodrome. Želio bih da saznam koji član Povelje UN je tu prekršen", rekao je Sikorski.
Šef poljske diplomatije upozorio je takođe poljsku opoziciju da nikako nije uloga Poljske da savjetuje Ukrajinu kada i kako da pribjegne sili.
"Nijesu naša posla da savjetujemo Ukrajini šta da radi jer su to veoma rizične stvari. Rusija je znatno nadmoćnija od Ukrajine i na Ukrajini je da kalkuliše taj rizik", kazao je Sikorski i dodao da postoje razni aspekti koji se moraju uzeti u obzir -međunarodno-pravni, politički i taktički.
Šef poljske diplomatije izjavio je informativnom kanalu poljske privatne TVN da za sada izgleda da Rusija u stvari nastoji da destabilizuje Ukrajinu kako ne bi mogli da se održe predsjednički izbori 25. maja.
LAVROV: Zaustaviti primjenu sile nad demonstrantima u istočnoj Ukrajini
Sastanak o Ukrajini koji treba da se održi u Ženevi ostaje u planu, ali upotreba sile protiv demonstranata mora biti zaustavljena, izjavio je danas ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
"Nadamo se da će današnji napori, naročito oni koje je uložilo rusko rukovodstvo, biti efikasni i da će svaka upotreba sile protiv demonstranata biti zaustavljena", rekao je Lavrov u Hanoju, poslije sastanka sa vijetnamskim kolegom Pamom Binom Minom.
Lavrov, koji je juče bio u Kini, dodao je da će se Rusija zalagati za to da lideri u Kijevu poštuju zahtjeve stanovnika jugoistoka Ukrajine, umjesto da koriste armiju, što je zabranjeno ukrajinskim zakonom, prenio je Itar-tas.
"Ovih dana, predsjednik Vladimir Putin vodio je detaljne razgovore sa nekoliko stranih lidera, uključujući predsjednika SAD i njemačkog kancelara, i na konkretan način objasnio neprihvatljivost pokušaja ljudi, koji su neustavno došli na vlast u Kijevu, da primijene silu protiv demonstranata", rekao je Lavrov.
PUTIN: Ukrajina na granici građanskog rata
Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je, u telefonskom razgovoru s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, da je eskalacija sukoba u Ukrajini dovela tu zemlju na ivicu građanskog rata, saopštila je pres služba Kremlja.
"Oštra eskalacija konflikta, u suštini, je dovela zemlju na ivicu građanskog rata", navedeno je u saopštenju Kremlja o telefonskom razgovoru Putina i Merkelove, na inicijativu Berlina, prenio je AFP.
Merkel i Putin su "naglasili značaj" sjutrašnjih razgovora SAD, Evropske unije, Rusije i Ukrajine u Ženevi.
Uprkos razlikama u tumačenju aktuelnih događaja, u fokusu razgovora bile su pripreme za sastanak 17. aprila u Ženevi, saopštila je Kancelarija njemačke kancelarke, a prenio Rojters.
"Izražena je nada da će na susretu u Ženevi uspjeti da se da jasan signal koji će doprinijeti prevođenju situacije na miran kolosjek", navedeno je iz Kremlja.
Putin je, takođe, podsjetio na važnost stabilizovanja privrede Ukrajine i osiguranja isporuka i tranzita ruskog prirodnog gasa u Evropu, o kojima je govori u pismu liderima evropskih zemalja 10. aprila.
