Predsjednik tog skupštinskog tijela Predrag Sekulić (DPS) objasnio je da je to važno jer se, između ostalog, zbog neprecizno utvrđenih granica često ne iskoriste razvojne šanse nekog područja.
- Bilo je sjajnih projekata koji se odnose na pozicije iznad Bara, ali ne mogu da se valorizuju jer se nalaze u granicama nacionalnog parka Skadarsko jezero – rekao je Sekulić.
Poslanica Jelisava Kalezić (DF) ocijenila je da definisanje granica nacionalnih parkova nije tehničko pitanje.
- Određivanje granice ne smijemo posmatrati kao tehničko, već kao suštinsko pitanje jer se njima određuje režim korišćenja tog prostora – kazala je Kalezić.
Poslanik Mićo Orlandić (SDP) istakao je da postoji katastar nepokretnosti na osnovu kojeg je moguće utvrditi precizne granice, te da bi predlagač zakona o nacionalnim parkovima to trebalo da uzme u obzir.
- Pitanje granica treba ozbiljno preispitati, naročito nacionalnog parka Skadarsko jezero. Granice su date preširoko, obuhvataju najveći dio ruralnih predjela i ljudi zbog toga imaju velike probleme. Postavlja se pitanje da li je nacionalni park režim korišćenja ili je zabrana, je li namjera države da one ljude koji su živjeli do jezera i čuvali ga, da udalji od jezera – rekao je Orlandić.
Prema njegovim riječima, razvoj tog zaštićenog područja je zapostavljen.
- Igramo se velikim resursima Skadarskog jezera. Trideset godina pričamo o njegovom razvoju, a nije urađeno ništa. Samo su postavljene tri osmatračnice za posmatranje ptica, privatnicima se izdaju ribolovna oka, a posjetiocima naplaćuju ulaznice od četiri eura. Da li je državni interes da 20-50 ljudi prima plate u tom parku ili njegov razvoj – pitao je Orlandić.
Pomoćnica ministra održivog razvoja i turizma Ivana Vojinović objasnila je da je za ovu godinu planirano donošenje novog prostornog plana posebne namjene za Skadarsko jezero, a da su sadašnje granice utvrđene na osnovu onog koji je donešen 2001. godine.
Odbor je od Ministarstva održivog razvoja i turizma tražio da pomogne u dobijanju informacije o nacionalnim parkovima.
- U decembru smo tražili podatke o tome kakve benefite ima država od svih nacionalnih parkova, ali je još nijesmo dobili – objasnio je Predrag Sekulić.
Jelisava Kalezić ocijenila je da Crnoj Gori nedostaju dobra zakonska rješenja za očuvanje prostora i interesa građana kada im je ugrožena imovina. Ona smatra da bi nam zbog toga dobrodošao zakon o susjedstvu, koji postoji u Austriji.
- Takav zakon riješio bi nam brojne probleme koje imamo zbog donošenja i usvajanja detaljnih urbanističkih planova. Suština tog zakona je da se građanin, kada uoči da mu je ugrožena imovina na bilo koji način zbog intervencije u prostoru, obraća nadležnom organu koji obezbjeđuje stručnu arbitražu – objasnila je Kalezić.
Odbor se saglasio da na nekoj od narednih sjednica taj zakon predstavi inžinjer Vladimir Vlahović.
(Pobjeda)
