Ta NVO je u protekla tri mjeseca sprovela monitoring transparentnosti sistema krivičnog pravosuđa u Crnoj Gori, koji je pokazao da sudovi nijesu dovoljno posvećeni razvoju komunikacije sa građanima i ne ispunjavaju svoje obaveze kada je u pitanju objavljivanje informacija i dokumenata od javnog interesa. Kako je saopšteno na konferenciji za novinare, istraživanjem je obuhvaćeno 15 osnovnih i dva viša suda, Apelacioni i Vrhovni sud, kao i Sudski savjet.
„Pored sudova, istraživanjem smo obuhvatili 13 osnovnih i dva viša državna tužilaštva, Vrhovno državno tužilaštvo, Tužilački savjet i Upravu policije“, precizirali su iz CDT-a.
Oni su pojasnili da su objavili preliminarne rezultate monitoringa sudova, a sljedeće sedmice će organizovati konferenciju za novinare na kojoj će predstaviti rezultate za tužilaštvo.
„Tada će biti predstavljen i sajt na kojem će biti objavljeni svi podaci monitoringa. CDT time želi da ostvari punu transparentnosti i provjerljivost istraživanja“, kazali su iz te NVO.
Podaci su, kako su pojasnili, nakon analize propisa i uputstava institucija, prikupljani i kroz analizu zvaničnih veb sajtova, preko upitnika i neposrednim uvidom na terenu.
U CDT-u smatraju da je od najvećeg značaja za građane, ali i za povjerenje u sudski sistem, da građani na jednostavan način mogu dobiti informacije na koje imaju pravo.
„Problemi koje je CDT identifikovao mogu biti rješeni u relativno kratkom roku, ali je potrebna odlučna akcija sudske vlasti. Slične probleme prepoznaje i Strategija reforme pravosuđa za period od 2014. do 2018. Godine“, naveli su iz te NVO.
Da bi utvrdili koliko su sudovi transparentni, istraživači CDT-a koristili su 35 pokazatelja, kroz pet oblasti - javnost rada, javnost glavnog pretresa i glavne rasprave, suđenje maloljetnicima, pravosudni informacioni sistem – PRIS i budžetska transparentnost.
Monitoring je pokazao da sudovi nijesu zadovoljni ni polovinu (41 odsto) pokazatelja, što predstavlja nizak nivo transparentnosti ovih institucija.
„Ukupno gledano, najbolji prosječan rezultat – 48 odsto zadovoljenih indikatora, ostvarili su Vrhovni sud Crne Gore, Osnovni sud u Pljevljima i Osnovni sud u Danilovgradu, dok je najlošiji rezultat ostvario Osnovni sud u Ulcinju – 28 odsto zadovoljenih indikatora“, navodi se u istraživanju.
Dodaje se da Osnovni sud u Ulcinju nije dostavio odgovore na upitnik, što potvrđuje njihov stepen transparentnosti i neodgovornosti prema građanima.
Kada je u pitanju javnost rada sudova, utvrđivano je, na primjer, da li imaju veb sajt, da su objavljene kontakt informacije i administrativna dokumenta, vodič za SPI, imaju li glasnu tablu i slično.
„U toj oblasti rada sudovi nijesu ostvarili zadovoljavajuće rezultate, jer u ovom trenutku ispunjavaju 39 odsto pokazatelja transparentnosti. Iako svi imaju zvanične internet stranice, one ne sadrže potrebne informacije o radu sudova, tako da niti jedan sud ne objavljujenajvažnija administrativnadokumenta“, pokazalo je istraživanje.
Navodi se da se tek kod 21 odsto sudova moguće informisati o minulom radu, jer ostalih 79 odsto ne objavljuje na svojoj internet stranici godišnji izvještaj za protekle tri godine.
Monitoring je pokazao da se u svakom sudu nalazi oglasna tabla, ali 12 sudova na njima ne objavljuje sve potrebne informacije, dok samo tri suda objavljuju i na svojoj internet stranici podatke koji se moraju nalaziti na oglasnim tablama.
Kako se navodi u u istraživanju, iznenađuje podatak da svi sudovi krše Zakon o slobodnom pristupu informacijama.
„Skoro polovina sudova nema ažuriran vodič za slobodan pristup informacijama. Nijedan sud ne objavljuje potrebna dokumenta i informacije od javnog značaja. Samo kod Apelacionog suda možemo naći informacije iz 2013. godine kojima je po zahtjevu odobren pristup“, precizirali si iz CDT-a.
Prema njihovim riječima, pozitivna praksa u svim sudovima je to što je zainteresovanim strankama i građanima omogućeno da podnesu pritužbe i predstavke na rad sudija, službenika i namještenika.
„Za to je posebno namijenjena kutija za pritužbe. Takođe, u 68 odsto sudova postoji šalter za informisanje, a skoro polovina sudova nema brošure koje su namjenjene za informisanje građana i stranaka“, navodi se u istraživanju, koje je pokazalo i da svi sudovi koriste pravosudni-informacioni sistem – PRIS.
Kada je u pitanju javnost glavnog pretresa i glavne rasprave, istraživači su, između ostalog, utvrđivali da li se presude objavljuju na sajt, uz poštovanje principa anonimizacije, da li postoje zapisnici i da li je omogućen pristup osobama sa otežanim kretanjem.
Prema rezultatima istraživanja, sudovi su zadovoljili 53,5 odsto tih pokazatelja transparentnosti.
Istraživanje pokazuje da zapisnici postoje u skoro svakom sudu, dok su samo dva suda u upitniku CDT-a odgovorila da imaju transkripte sa rasprava.
„Postojanje transkripata je važno, jer se na osnovu njih, u slučaju potrebe, može utvrditi stvarni sadržaj rasprave pred sudom“, pojasnili su iz CDT-a.
Monitoring je pokazao da se, iako svi sudovi objavljuju presude na svojim veb sajtovima, u većini slučajeva ta dokumenta ne objavljuju blagovremeno.
„Sudovi na svojim internet stranicama ne objavljuju javne registre i evidencije, programe i planove rada za 2014. godinu, aktuelne strategije, ugovore o raspolaganju finansijskim sredstvima, spisak službenika sa zvanjima, spisak javnih funkcionera sa i liste obračuna njihovih zarada i drugih primanja i naknada u vezi sa vršenjem njihove javne funkcije“, precizirali su iz CDT-a.
Istraživanjem je utvrđeno da osnovni sudovi u Ulcinju, Rožajama, Nikšiću, Kolašinu i Podgorici u nekoliko slučajeva nijesu poštovali princip anonimizacije objavljenih odluka.
U svim sudovima koji su odgovorili na upitnik poštuje se pravilo da se javnost uvijek isključuje u slučajevima prema maloljetnicima.
„Međutim, da bi sudovi bili jednako dostupni za sve građane, neophodno je omogućiti fizički pristup osobama sa invaliditetom. Za sada oko 60 odsto sudova nema obezbijeđen pristup, čime uskraćuje pravo na jednakost i dostojanstvo osobama sa otežanim kretanjem“, naveli su iz CDT-a.
Prema njihovim riječima, sudovi su najlošiji rezultat ostvarili u oblasti budžetske transparentnosti.
„Rezultati pokazuju da jedinstveni budžet sudova nije objavljen na veb sajtovima, nije objavljen ni završni račun koji govori kako su ta sredstva potrošena. Dodatan problem je što je budžet sudova centralizovan, pa se ne može sa sigurnošću utvrditi koliko novca pripada sudovima pojedinačno i kako je taj novac potrošen“, pojasnili su iz CDT-a.
Monitoring je rađen u sklopu projekta „Inicijativa za transparentnost sistema krivičnog pravosuđa u Crnoj Gori" koji je finansirao Stejt department Biro za borbu protiv međunarodne trgovine drogom i sprovođenje zakona (INL), preko ambasade SAD-a. Partner CDT-a na projektu je Udruženje sudija Crne Gore.
(MINA)
