Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Snežana Jonica, koja je kao članica delegacija Skupštine Crne Gore u PS učestvovala na debati „Pristup državljanstvu i efikasna implementacija Evropske konvencije o državljanstvu“, kazala je da posebno podržava taj dio Rezolucije, javlja MINA.
„Nadam se da će mi ova preporuka pomoći da ubijedim kolege u Crnoj Gori da uradimo isto promjenom Zakona“, rekla je Jonica.
Ona je, kako je saopšteno iz SNP-a, naglasila da je pravo na državljanstvo u suštini pravo da se imaju prava.
„Koliko je važno ovo pravo najbolje mogu posvjedočiti građani bivše Jugoslavije, jer su na svojim primjerima naučili kako administrativni problemi mogu da naprave pakao od života“, kazala je Jonica.
Ona je podsjetila da je Crna Gora ratifikovala Evropsku konvenciju o državljanstvu, ali je, kako je navela, stavila rezerve na član 16.
„SNP se godinama zalaže za rješavanje problema sa kojima se suočavaju građani zbog rigidnog Zakona o državljanstvu. Mi tražimo da zakon bude takav da se njime rješavaju problemi građana, a ne da se stvaraju“, navela je Jonica.
Prema njenim riječima, izmjenama Zakona 2011. godine obezbijeđene su olakšice, na osnovu kojih je značajan broj građana Crne Gore dobio državljanstvo po olakšanim uslovima, ali je, kako je pojasnila, rok za podnošenje zahtjeva bio kratak i olakšice nijesu obuhvatile sve kategorije koje je bilo potrebno uključiti.
„Zato smo prije mjesec ponovo predložili izmjene Zakona o državljanstvu, čija rješenja obuhvataju ciljeve naglašene u ovoj Rezoluciji. Nadam se da će usvajanje ove Rezolucije u PSSE pomoći da ubijedimo predstavnike ostalih partija da podrže naš predlog“, rekla je Jonica.
Ona se saglasila i sa tim da djeca treba da imaju državljanstvo oba roditelja, dodajući da je takvu inicijativu imala u crnogorskom parlamentu.
„Jer po važećem zakonu, djeca rođena van Crne Gore, čiji je jedan roditelj državljanin Crne Gore, a drugi roditelj državljanin neke druge države, mogu dobiti crnogorsko državljanstvo samo ako se odreknu od državljanstva drugog roditelja“, pojasnila je Jonica.
Osim toga, kako je navela, nameće se i pitanje – šta sa ljudima koji imaju dan ili godinu više od 18 godina.
„Oni su djeca njihovih roditelja, ali nisu djeca u smislu zakona i ne mogu koristiti pravo na državljanstvo oba roditelja, jer po našem zakonu pojam 'dijete' odnosi se na lica mlađa od 18 godina“, precizirala je Jonica.
Ona je ocijenila da preporuka da bračni partneri treba da imaju državljanstvo drugog partnera bez odricanja od svog jeste dobra, ali je upozorila da države svojim zakonima i rokovima koje propišu mogu obesmisliti tu preporuku.
„U Crnoj Gori se, na primjer, traži pet godina zakonitog boravka i tri godine braka, što u velikoj mjeri obesmišljava cilj ove preporuke“, pojasnila je Jonica.
Ona smatra važnom i preporuku da trajanje prebivališta koje je uslov za dobijanje državljanstva ne treba da bude duže od pet godina, ali se, kako je navela, otvara dilemu šta znači taj rezidencijalni uslov.
„Građani Crne Gore koji su došli u Crnu Goru kao izbjeglice iz Hrvatske, Bosne ili sa Kosova, prilikom aplikacije za državljanstvo, treba da prilože i neka dokumenta koja se dobijaju u matičnoj državi, a oni nemaju nijedan važeći dokument kojim će preći granicu da bi otišli po ta dokumenta“, navela je Jonica.
S druge strane, kako je pojasnila, ako uzmu pasoš ili ličnu kartu u matičnoj državi kako bi imali bilo koji važeći dokument do rješavanja statusa, Crna Gora smatra da su prekinuli zakoniti boravak u njoj i tako gube pravo na državljanstvo.
„Posebno podržavam član šest ove Rezolucije, u kojem se kaže da države ne treba da zahtjevaju otpust iz matičnog državljanstva kao uslov za dobijanje njihovog. Nadam se da će mi ova preporuka pomoći da ubijedim kolege u Crnoj Gori da uradimo isto promjenom Zakona“, poručila je Jonica.
