Razlog produženja je što sindikalne centrale i poslodavci nijesu zadovoljne tekstom Nacrta, zbog kako kažu, jednostranim pristupom Vlade koja je pripremila važan dokumenat, koji se tiče 58.000 zaposlenih u Crnoj Gori.
Prema saznanjima Potala Analitika, glavni razlog bune je što zaposleni u uspješnim državnim firmama i agencijama (EPCG, CGES, javna preduzeća i agencije), smatraju da će im prema slovu zakona, plate biti smanjene do 30 odsto.
Prema tablici koja je objavljena u Nacrtu zakona, zaposleni sa visokom školskom spremom (VIII stepen stručne spreme) imaće koeficijent 8,2 do 10, što znači da im plata iznosi 410 do 500 eura. Ako se zna da u uspješnim preduzećima viskoškolci imaju, mahom, zarade veće od 700 eura, onda je jasno otkud strah od smanjenja zarada.
Iz Ministarstva finansija je objašnjeno da su predložena rješenja u Nacrtu Zakona o zaradama u javnom sektoru pripremljena su u cilju stvaranja jedinstvenog regulatornog i zakonskog okvira, koji će omogućiti poštovanje principa ujednačenosti zarada u javnom sektoru za rad na istim ili sličnim poslovima i radnim mjestima koji zahtijevaju isti nivo, odnosno podnivo kvalifikacija, principa transparentnosti zarada, kao i principa fiskalne održivosti zarada.
Nacrt zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru predviđa da najveće plate u državi sa početnim koeficijentom 30, primaju predsjednici države, Vlade, Skupštine i Vrhovnog suda. Predsjednik Senata DRI, predsjednik Ustavnog suda, Vrhovni državni tužilac, Specijalni tužilac imaće koeficijente 28, a potpredsjednici Skupštine i Vlade imaće koeficijent 27. Iako u zakonu nije navedeno, gotovo je sigurno da će se koefijent množiti sa minimalcem od 50 ili 55 eura.
Nacrt zakona se nalazi na javnoj raspravi, a njegovo usvajanje se očekuje u drugom kvartalu ove godine. Propisom je predviđeno da se zarade smanjuju ukoliko je deficit budžeta veći od dva odsto.
- Sredstva za zarade, u procesu planiranja državne kase, mogu se povećati kada je budžet uravnotežen ili je ostvaren suficit, odnosno smanjiti kad budžet ostvaruje deficit preko nivoa od dva bruto domaćeg proizvoda, navodi se u Nacrtu zakona.
Zarada zaposlenog sastoji se od osnovne zarade, posebnog i varijabilnog dijela i dodataka na osnovnu zaradu. Zaposlenom pripada uz osnovnu zaradu i posebni dio zarade, koji obuhvata naknadu troškova toplog obroka i regresa. Posebni dio zarade, u bruto iznosu, je 70 odsto obračunske vrijednosti koeficijenta. Osnovna zarada zaposlenog povećava se za svaku započetu godinu radnog staža 0,5 odsto. Varijabilni dio zarade, u zavisnosti od raspoloživih sredstava, pripada zaposlenom sa izuzetnim rezultatima i kvalitetom rada. Planom reorganizacije javnog sektora predviđeno je da se za četiri godine smanji broj radnih mjesta za 9,5 odsto, odnosno za oko 5.500.
P.Z.
