Ako nekoga danas put nanese ka Grahovcu, ne može, a da se ne zapita šta se desilo sa obilježjima. Natpisi na spomeniku kao i grb jedva da se naziru, a zastava je iscijepana kao da je sada iz boja, izvještava podgorički radio.
Zasluge bitke sa Grahovca iz davne 1858. godine, crnogorska istorija ne dovodi u pitanje. Iako mala Crna Gora, tada je uspjela je da pobjedi moćno tursko carstvo i tom najslavnijom pobjedom iz 19. vijeka, kako je označena u istoriji - natjera Evropu da ozbiljnije gleda na njenu borbu za nezavisnost.
Uputili se neko mjestu gdje se odigrala jedna od najvećih bitaka u crnogorskoj istoriji, teško da će ostati ravnodušan kada ugleda obilježja na tom mjestu. Istina, neka obilježja, kao što su grb i natpisi, teško da će i primjetiti, druga pak - kao što je iscijepana zastava - bode za oči.Crnogorski istoričar književnosti Novak Kilibarda na to kaže:
- To je jedna žalost Crne Gore. Nije to nekultura opštinskih vlasti na Grahovu, te istorijske varošice, već je to nekultura cijele Crne Gore da se tako značajni događaji iz crnogorske istorije ne poštuju čuvanjem ploča, odnosno spomenika, koji su podizani u čast takvih događaja.
Nema dilemu ni slikar Rajko Todorović Todor - radi se o obezličavanju istorijskih mjesta.
- To govori o tome da smo mi u svemu neozbiljni, da mi jednostavno ne znamo šta je Grahovac. Grahovac je preokrenuo crnogorsku istoriju, otvorio put nezavisnosti, a mi smo odgovorili mutavo, tranjavo, neozbiljno, nedostojno.
To što se dešava sa obilježjima na Grahovcu je, za Todorovića, sasvim očekivano. Spomenik je, napominje, urađen po uzoru na obelisk.- I to od kamena iz Danilovgrada, koji ne može vani da stoji, vrlo brzo propada. To se znalo. I to se uklapa u našu klasičnu nebrigu o bilo kakvim obilježjima. Ti koji su ga postavljali, bilo im je važno da se to pojavi u medijima, da su se oni odužili grahovačkim junacima, i - dešava se što se dešava. Najjednostavnije rečeno: drži vodu dok majstori odu.
Todorović dodaje:
- Taj spomenik čak nije na Grahovcu, on je udaljen od Grahovca sigurno jedno četiri, pet kilometara vazdušnom linijom. To je, zapravo, na putu za Grahovo. Vidio sam taj obelisk. To nije nikakvo autorsko djelo, takav je postavljen na Martinićima, Tuđemilima i drugim mjestima, potpuno identičan. I potpuno indentično propadaju - kazao je Todorović.
No, ne opominju samo obilježja na Grahovcu , ističe Novak Kilibarda.
- Vučedolska bitka nije označena odgovarajućim spomenikom, a ta bitka je na neki način odvela Crnu Goru na Berlinski kongres. Zatim, značajni događaj: pogibija Smail-age na Mletičku - tamo nema nikakvog obilježja. Osim toga, vidio sam u kakvom je žalosnom stanju ploča koja govori o Baju Pivljaninu, velikom junaku crnogorske prošlosti, kome je Njegoš dao visoko mjesto u istoriji. Ne znam državu u Evropi, koja ima naglašeniju duhovnu vertikalu vjekova i više tekućeg primitivizma, nego što danas ima Crna Gora - zaključio je Kilibarda.
Foto: antenam.net
