Društvo

Bašović naložio tužilaštvu da spise predmeta u slučaju “Košljun” preda odbrani

1603okrivljeni
S
udija za istragu Višeg suda u Podgorici Miroslav Bašović još jednom je ušao u sukob sa specijalnim tužilaštvom i u srijedu, 2. aprila, donio rješenje kojim im je naložio da spise predmeta u slučaju “Košljun”, dostave i advokatu odbrane Vladanu Bojiću, saznaje Portal Analitika od izvora iz suda.

Bašović naložio tužilaštvu da spise predmeta u slučaju “Košljun” preda odbrani
Portal AnalitikaIzvor

Sudija Bašović rješenje je donio na osnovu zahtjeva advokata Bojića koji je sudu ukazao na neprincipijelan odnos specijalnog tužioca u ovom predmetu čime je narušena jednakost stranaka u postupku.

- Tužilaštvo bez ikakvih opravdanih razloga selektivno, odnosno dozirano, omogućava braniocu razmatranje i kopiranje spisa predmeta zanemarujući odredbu čl. 72 stav 1 ZKP koja propisuje da branilac ima pravo da razmatra i kopira spise i da razgleda prikupljene predmete koji služe kao dokaz. Ovo pravo braniocu se samo izuzetno može uskratiti u izviđaju ili istrazi i to samo u pogledu pojedinih spisa ako bi time bila ugrožena svrha istrage, nacionalna bezbjednost i zaštita svjedoka, što u daljem postupku ne smije ugroziti pravo na odbranu. Po mišljenju sudije za istragu u ovom predmetu nema uslova za primjenu čl. 72 st. 3 ZKP, odnosno nema uslova za uskraćivanje braniocu razmatranja i kopiranja bilo kojeg spisa koji služi kao dokaz u ovom predmetu – napisoa je, između ostalog, sudija Bašović u svojoj odluci.

On je bio kategoričan, da stav tužilaštva kojim je odbrani onemogućeno “razmatranje i kopiranja spisa predmeta” bez zakonskog utemeljenja.

Bojić je ukazao sudu na činjenice da tužilaštvo braniocima nije dozvolilo uvid u svjedočki iskaz Budvanina Vida Rađenovića, na čijem svjedočenju se temelji krivična prijava u slučaju “Košljun”, a uskraćeno mu je i pravo na uvid u svjedočenje osumnjičenog Aleksandra Tičića. Bojić je specijalnu tužiteljku optužio da svojim postupanjem teško krši pravo na odbranu okrivljenih, te da odugovlačenjem saslušanja svjedoka pritvor pretvara u kaznu.

Advokat Bojić u ovom predmetu brani prvoosumnjičenog predsjendika Opštine Budva Lazara Rađenovića i trećeosumnjičenu bivšu direktorku Prve banke Jelicu Petričević.

Osim Lazara Rađenovića, Aleksandra Tičića i Jelice Petričević u slučaj navodne korupcije tokom kuporodaje opštinske zemlje na brdu Košljun kod Budve, u oktobru 2007. godine, umiješan je i Budvanin Vido Rađenović, na čijem iskazu se temelje krivična prijava i istraga. Tužilaštvo koje Vida Rađenovića, kao i Jelicu Petričević, tereti za pomaganje Lazaru Rađenoviću da zloupotrijebi službeni položaj, za njega nije tražilo pritvor, pravdajući se da je on priznao krivično djelo.

Portal Analitika saznaje da je do sada u ovom predmetu saslušano osam svjedoka, ali se ne zna koliko ih je još ostalo. U petak, 11. aprila, osumnjičenima ističe jednomjesečni pritvor, a advokat Bojić, u izjavi za Portal Analitika, upozorava da bi produžavanje pritvora značilo kršenje zakona i povratak u doba inkvizicije.

- Pravnog sam stanovišta da je svaki njihov dan pritvora potpuno i to otpočetka nezakonit. U nijednoj zemlji EU pri ovakvom stanju stvari, ovi ili bilo koji drugi osumnjičeni, ne bi proveli nijedan jedini dan lišeni slobode – kazao je Bojić za naš portal.

On ističe da bi eventualna odluka o produženju pritvora bila nepravna, krajnje selektivna, maliciozna, nedosljedna i nezakonita.

- Tim bi se ušlo u zonu eksplicitne i grube zloupotrebe te mjere. Produženje pritvora ne bi imalo dodirne tačke sa pravom, a time ni uporište u Ustavu, zakonu, mnoštvu prakse Suda u Strazburu, niti sa osnovnim konvencijskim pravom. To bi bila čista odmazda i pretakanje procesne mjere obezbjeđenja unaprijed u kaznu, kao u doba inkvizicije. Ne vjerujem da će Viši ili bar Apelacioni sud dozvoliti toliko ozbiljno, štetno i teško narušavanje javnog interesa, školskih postulate pravne države i vladavine prava – kazao je Bojić.

Rađenoviću i Tičiću pritvor je određen po tri osnova, dok je Jelici Petričević ova mjera određena zbog mogućeg uticaja na svjedoke. Za slučaj da do petka budu ispitani svi svjedoci koje tužilaštvo planira ona bi se u daljem postupku mogla braniti sa slobode. U petak će se znati da li će tužilaštvo tražiti da se osumnjičenima pritvor produži.

Do sada je, prema saznanjima Portala Analitika, ispitano osam svjedoka, među kojima su bili i predsjendik budvanskog DPs-a Boro Lazović, bivši predsjednik Opštine Budva Rajko Kuljača, a juče je izjavu dao i potpredsjednik DPS-a Svetozar Marović.

Sudija za istragu Višeg suda u Podgorici nije bio saglasan ni sa prvim zahtjevom tužioca da se osumnjipčenima odredi pritvor i on ih je 13. marta puštio da se brane sa slobode. Tužilaštvo se odmah žalilo na njegovu odluku i već sjutradan uveče, 14. marta, njima su opet stavoljene lisice na ruke i privedeni su u Istražni zatvor u Spužu, po nalogu krivičnog vijeća Višeg suda u Podgorici.

Rađenović i Petričević su uhapšeni 11. marta, a Tičić sjutradan, nakon što je stigao sa službenog puta iz inostranstva. Njih troje, Vido Rađenović označio je u izjavi koju je dao 2. februara specijalnoj tužiteljki, kao ključne aktere korupcionaške afere u kojoj je, kako je kazao, i sam učestvovao za 100.000 eura. On je, kako saznaje Portal Analitika, tok dana u tužilaštvu saslušavan čak 13 sati – od podneva do jedan sat iza ponoći i to, kako tvrde naši izvori, bez prisustva branioca.

Prema njegovom svjedočenju, Lazar Rađenović ga je pozvao u oktobru 2007. godine i predložio mu da se njegova firma SP „Luna“ prijavi na javnu licitaciju za prodaju opštinske zemlje na Košljunu, dajući mu garancije da će pobijediti na javnom nadmetanju. Navodno mu je kazao da cijena kvadrata zemlje neće preći 52 eura koliko on treba da ponudi. Optužio je Rađenovića, koji je u to vrijeme bio potpredsjednik Opštine za finansije, da mu je, uz pomoć Jelice Petričević, obezbijedio kredit kod Prve banke, za koji je garantovala Opština, a kojim je platio zemlju na Košljunu. Tužilaštvu je ispričao i da je Rađenović već tada imao stranog kupca za tu zemlju, „nekog Arapina“, kojem je on odmah pošto je ona prepisana na njegovu firmu prodao po mnogo većoj cijeni od opštinske. Prema njegovom svjedočenju, u svim tim finansijskim transakcijama aktivnu ulogu je imala Jelica Petričević, a Tičića, koji je tada bio menadžer Opštine, okrivio je da je kao predsjednik opštinske komisije za prodaju zemlje na Košljunu, omogućio da je on dobije po cijeni od 52 eura po kvadratu.

Specijalna tužiteljka Đurđina Ivanović ranije je saopštila da se sumnja da su novac od prodaje zemljišta na Košljunu prisvojili Lazar Rađenović, Vido Rađenović i druga lica u ukupnom iznosu višem od 500.000 eura.

Vido Rađenović u oktobru 2007. godine postao je vlasnik 27.190 metara kvadratnih zemlje na Košljunu koju je kupio na javnoj licitaciji za 1.419.500 eura. Da bi platio tu zemlju dobio je kredit od Prve banke u iznosu 1.450.000 za koji je depozitom od 1.490.500 eura garantovala Opština. Rađenović je istog dana kada mu je Prva banka uplatila kredit Opštini Budva platio zemlju na Košljunu, a onda je, prema prijavi tužilaštva, Opština taj novac, istog tog dana, uplatila Prvoj banci kao novčani kolateral za obezbjeđenje kredita. Vido Rađenović tvrdi da ga je Lazar Rađenović povezao sa firmom „Pionir investmens“ koja je od njega zemlju na Košljunu kupila za 11.158.200 eura. Na račun SP „Luna“ ubrzo po potpisivanju ugovora uplaćeno je dva miliona eura, od čega je Vido Rađenović vratio kredit Prvoj banci, platio porez, a ostatak od 515.000, u dva navrata podigao u gotovini. Od tog novca, prema prijavi tužilaštva, Lazar Rađenović, zadržao je za sebe i druge osobe 350.000.

Interesantno je da je Vido Rađenović u izjavi pred tužilaštvom prozvao i predsjednika budvanskog DPS-a Bora Lazovića da je učestvovao u ovom „poslu“, navodno tako što ga je zvao i interesovao se šta je sa uplatom „Pionir investmens“-a, poslije čega je sa njim pošao u filijalu Prve banke u Budvi gdje je podigao dio novca od 515.000 eura, koji je, kako tvrdi, predao Lazoviću, a ovaj mu od toga dao 50.000, čime je on bio isplaćen za svoju ulogu u ovoj trgovini, jer je od Lazara Rađenovića dobio 50.000 pošto je podigao prvu tranšu.

U dokumentima istražnih organa u koje je Portal Analitika imao uvid nema objašnjenja šta se dogodilo sa 1.300.000 eura koliko je kasnije „leglo“ na račun SP „Luna“. Vido Rađenović je ispričao da ga je nakon te uplate zvala Jelica Petričević i poručila mu da će u Budvu doći neke osobe s kojima on treba da se vidi i potpiše ugovor o konsultanstskim uslugama, što je, kako je kazao i uradio. Ko su ljudi kojima je uplatio taj novac Vido Rađenović se, kako tvrdi, ne sjeća.

Portal Analitika saznaje da se u novčanim transakcijama SP „Luna“ pojavljuje još 500.000 eura o čijoj sudbini se, navodno, takođe ništa ne zna.

Zemlja na Košljunu i dalje se vodi na SP „Luna“ iako je on 2007. godine prodao arapskom biznismenu Muhamedu Rašidu koji stoji iza firme „Pionir investments“.

Predsjednik budvanskog DPS-a Boro Lazović najavio je tužbu protiv Vida Rađenovića, odbacujući sve navode o umiješanosti u prodaju zemlje na Košljunu, odnosno Rađenovićeve tvrdnje da je dio novca dao njemu.

Vido Rađenović za sada ne želi da komentariše optužbe koje je iznio pred specijalnim tužilaštvom.

Lazar Rađenović, Jelica Petričević i Aleksandar Tičić na saslušanju su negirali navode prijave i odbacili sve tvrdnje Vida Rađenovića.

Portal Analitika