Paleo dijeta, ili ishrana pećinskog čovjeka bazirana je na namirnicama od kojih su vjerovatno živjeli naši preci prije razvoja poljoprivrede prije oko 12.000 godina.
Osmišljena je pod pretpostavkom da se čovjekova genetika nije značajno izmijenila tokom tog perioda i da su naša tijela predviđena za unos bobičastog voća, povrća i mesa, a ne prozvoda do kojih smo došli razvojem poljoprivrede, poput žitarica i mlečnih prerađevina.
U praksi, to znači da najveći broj savremenih namirnica poput tijestenina, pirinča, muslija i sira, zagovorinici ove dijete ne jedu, ali ostale mogu da unose kada i koliko hoće.
Nova studija sprovedena na Umea univerzitetu nad ispitanicima koji su dobili plan ishrane osmišljen tako da svaki obrok ima 30 odsto proteina, 40 odsto masnoće i 30 odsto ugljenih hidrata, pokazala je da je takva ishrana dvostruko efikasnija u mršavljenju, od onih koje preporučuju savremeni ljekari.
Tipičan doručak ispitanika sastojao se od jaja, ili nemasnog mesa poput piletine ili ćuretine i voća poput grejpfruta ili dinje.
Za ručak i večeru većina ljudi jela je normalne obroke poput pilećeg filea, ali je zabranjene dodatke poput hljeba i pirinča, mijenjala povrćem.
Ipak, većina nije uspijevala da dostigne količinu od 30 odsto proteina dnevno, pa ih je mijenjala povrćem i u prosjeku unosila sedam porcija voća i povrća dnevno.
-Gubili su kilažu vjerovatno zbog niskog energetskog unosa. Teško je jesti dovoljno voća i povrća kako biste ispunili vaše energetske potrebe. Ipak, niko se nije žalio na glad, pa pretpostavljam da su jeli mnogo", kaže dr Kerolin Melberg koja je predvodila studiju.
Poslije šest mjeseci na paleo dijeti, ispitanici su u prosjeku izgubili 6,2 kg masnoće i po 11 cm u obimu struka, u poređenju sa 2,6 kg i 5,8 cm koliko su izgubili članovi kontrolne grupe. Takođe, imali su i niži nivo triglicerida.
b92
