Kultura

„Ego sum“ otvara renoviranu galeriju CSUCG u Dvorcu Petrovića na Kruševcu

3003egosum
I
zložba djela iz savremene crnogorske umjetnosti, pod nazivom „Ego sum“, biće sjutra otvorena u Dvorcu Petrovića na Kruševcu, u 20 časova.

„Ego sum“ otvara renoviranu galeriju CSUCG u Dvorcu Petrovića na Kruševcu
Portal AnalitikaIzvor

Nakon duže pauze, likovna publika će ponovo moći da pogleda radove u ovom galerijskom prostoru Centra savremene umjetnosti Crne Gore.

Svojim recentnim ostvarenjima tom prilikom će se predstaviti: Brigita Antoni, Ana Pejović - Knežević, Teodora Nikčević, Jovana Vujanović, Siniša Radulović, Nebojša Dedić, Milena Jovićević, Natalija Vujošević, Jelena Tomašević, Gordana Kuč, Radovan Grujić, Vesko Gagović, Milija Pavićević, Ilija Burić i Ilija Šoškić.

Autor koncepta izložbe je istoričar umjetnosti Petar Ćuković, a kustoskinje su istoričarke umjetnosti Ljiljana Karadžić i Ana Ljesar.

- Umjetničko djelovanje određuju mnogi krugovi iskustva od najintimnijeg egzistencijalnog, do kranjih krugova koji se koncentrično dalje šire. Kada smo razmišljali o umjetnicima, želio sam da počnem od najužeg kruga – „ja jesam“. To sugeriše da umjetnik – čime god da se bavi – ne može da se izmakne iz tog egzistencijalnog kruga. I što god da radi, gest je njegovog samopotvrđivanja. Ova izložba nema ambiciju da ispriča velike priče, ali ih otvara. Zato je „ego sum“ ideja potrebna u svakoj kulturi, da otvori nova pitanja i ideje – kazao je Ćuković najavljujući ovu izložbu.

U katalogu za izložbu on je, takođe, zapisao:

- Kako god, snažno osjećanje ega, u temelju je našeg razumijevanja svijeta. Moderna umjetnost njegov je najsnažniji simbolički izraz. I koliko god da nam se danas njena povijest, povijest ove umjetnosti, ukazuje kao fenomen nimalo jednosmjeran, nimalo pravolinijski, kako se nekoć možda i činilo, koliko god da se i za njeno tumačenje može da primijeni onaj hajzenbergovski princip neodređenosti, koji stoji u temeljima razumijevanja moderne fizike, u jednome nema sumnje: za svakog umjetnika, i danas, u dobu opšteprihvaćenog „pluralizma stilova“, ma kakvim idejama bio opsjednut, ma kakvim medijem se izražavao, njegovo djelovanje uvijek neizbježno iscrtava horizont njegovog osjećanja sopstva.

Portal Analitika