Društvo

Prošle godine 539 punoljetnih i 97 maloljetnih osoba promijenilo ime: Kad ime „ne pristaje“

narod
D
jeca često imena dobijaju nakon dugotrajnih „pregovora“ roditelja. Ako on ili ona, ime ne dobije po babi ili djedu, velike su šanse da ga nazovu po najboljoj prijateljici, prijatelju ili po nekoj osobi iz društvenog života koja je u tom trenutku aktuelna. Zbog toga što su im roditelji dali obična, staromodna ili imena koja im naprosto „ne stoje”, mnoga djeca ne osjećaju se prijatno prilikom raznih prozivki, od onih u školi pa nadalje, piše današnja Pobjeda.

Prošle godine 539 punoljetnih i 97 maloljetnih osoba promijenilo ime: Kad ime „ne pristaje“
Portal AnalitikaIzvor

 

List navodi da je to  samo jedan od razloga zbog kojih se odluče da kasnije promijene lično ime.

U Crnoj Gori to je prošle godine učinilo 539 punoljetnih i 97 maloljetnih osoba, dok je za prva dva mjeseca ove lično ime promijenilo 68 osoba od kojih deset maloljetnika – rečeno je Pobjedi iz Ministarstva unutrašnjih poslova.

Procedura je jednostavna, uz podnošenje nekoliko dokumenata i uplatu takse od 20 eura. Ime je, u skladu sa Zakonom o ličnom imenu, moguće promijeniti nebrojeno puta, sve dok ono nikoga ne vrijeđa, dok je za promjenu imena maloljetnika do 10 godina potreban zahtjev njegovog zakonskog zastupnika.

Ljudska prava

Sve veći broj slučajeva promjene imena, prema mišljenju sociologa Andrije Đukanovića, uzrokovan je promjenama u zakonima, inkorporiranjem odredbi koje idu u prilog zaštiti ljudskih prava.

- Savremeni koncept ljudskih prava sve više dovodi do slobode pojedinca. Ranije je bilo praksa, a to je u našem tradicionalističkom i patrijarhalnom društvu slučaj, da roditelji nameću dosta toga djeci i da je njihov autoritet neprikosnoven. Toga više nema u toj mjeri i pojedinac je slobodniji da utiče na život – kazao je Đukanović.

On ističe da su razlozi za promjenu imena razni. Ipak, smatra da su najčešći razvod braka, promjena vjeroispovjesti, a prošle godine u Crnoj Gori bio je i prvi slučaj promjene imena kod transrodne osobe.

Prema riječima Đukanovića, ime nas u određenoj mjeri za čitav život obilježava i nosi neke dobre ili loše konotacije.

Identitet

- Sigurno je da „ružna“ imena utiču na samopouzdanje, na društveni život. Neuobičajena imena izazivaju otpor i proizvode određeno podcjenjivanje. Kao i sve ostalo, kod nas se drugačije i neobične stvari posmatraju sa određenom vrstom prezira i nipodaštavanja. Iz imena mogu da nastanu i neki nadimci koji za čitav život obilježe nekoga pa ih više znaju po njima nego po imenu – kazao je Đukanović.

Sa tim je saglasna i psihološkinja Radmila Stupar – Đurišić koja za Pobjedu nedjeljom kaže da ime u psihološkom smislu ima veliku važnost u građenju identiteta.

-  Imena mogu značiti ili predstavljati nešto što osobi nije prijatno, te se može javiti želja za promjenom imena i tako omogućiti osobi da nema identitetskih problema u smislu da podsjeća, asocira ili predstavlja nekoga koga ne želi – navela je Stupar-Đurišić.

Prema njenim riječima, problemi zbog imena nijesu nešto što je novo.

- Nova je samo činjenica da to administrativno i nije veliki problem – kazala je Stupar – Đurišić.

Bez evidencije koja se imena najčešće mijenjaju

Ministarstvo unutrašnjih poslova nema zakonski osnov da vodi evidenciju koja se imena najčešće mijenjaju niti koje se ime nakon toga najčešće zahtijeva. Takođe, kako su naveli iz tog Vladinog resora, procedura podnošenja zahtjeva ne predviđa da osoba koja želi da promijeni ime ili prezime navodi razloge zbog čega to želi.

- Zakon o ličnom imenu uređuje pojam, strukturu, određivanje, korišćenje i promjenu ličnog imena crnogorskog državljanina. Lično ime ili prezime može se promijeniti nakon promjene porodičnog ili ličnog statusa (usvojenje, utvrđivanje očinstva ili materinstva, sklapanje, razvod ili poništenje braka) ili po zahtjevu crnogorskog državljanina – kazali su iz MUP–a.

Međutim, kako su dodali, Zakon propisuje da se promjena ličnog imena ili samo prezimena neće dozvoliti osobi koja je pavosnažno osuđena za krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti, do izvršenja kazne ili dok traju pravne posljedice osude. U tom smislu, Ministarstvo je dužno da u postupku odlučivanja po zahtjevu za promjenu ličnog imena, pribavi podatke iz kaznene evidencije i podatke o sudskom postupku.

Milica i Nikola najčešća imena

U Crnoj Gori prošle godine najčešća imena su Milica i Nikola.

Druga popularna imena, prema podacima MUP-a su Marija, Jelena, Milena i Ivana za žene, dok kod muškaraca slijede Marko, Miloš, Petar i Milan.

Najčešća imena u 2013. godini bila su Sara, Sofija, Nikolina, Milica i Jovana, zatim Luka, Lazar, Matija, Petar i Vasilije.

U posljednjih 15 godina najčešća imena djece su bila Luka, Nikola, Lazar, Matija i Petar, odnosno Jovana, Anđela, Milica, Sara i Marija.

 

Portal Analitika