Abiznis

Na crno radi 40.000 građana

153rc
P
rocjenjuje se da u Crnoj Gori oko 40.000 građana radi na crno, saopšteno je za Vikend novine iz Saveza sindikata. Koliku štetu trpi dr­žavna kasa od ove vrste neformalnog rada ne zna se pouzdano, ali se naslućuje da su nesagledivih razmjera posljedice po nacionalnu eko­nomiju. Na gubitku su i oni koji rade bez ugovora jer im ne ide radni staž niti imaju zdravstveno osiguranje.

Na crno radi 40.000 građana
Portal AnalitikaIzvor

Rad na crno posebno uzima ma­ha tokom turističke sezone, kada se na Primorju zaposle hiljade radni­ka iz regiona, zbog malog interesovanja domaće radne snage i nedo­statka stručnog kadra. „

I dok siva ekonomija zadaje uda­rac nacionalnoj ekonomiji, Vlada pokušava da se izbori sa ovom poja­vom. Savjet za unapređenje poslov­nog ambijenta, regulatornih i struk­turnih reformi predložio je nedavno mjere za jačanje inspekcijske kon­trole u cilju smanjivanja učešća ne­legalnog zapošljavanja u cjeloku­pnoj ekonomiji.

U Savezu sindikata (SSCG) upo­zoravaju da ne postoje precizni po­daci o radu na crno. Član Izvršnog odbora Saveza sindikata Crne Gore Vidak Đuranović saopštio je Dnev­nim novinama da procjene te rad­ničke organizacije pokazuju da oko 40.000 građana radi bez ugovora o radu. Đuranović objašnjava da ne postoje pouzdani podaci o ovoj ne­gativnoj pojavi, kao i njenim poslje­dicama po nacionalnu ekonomiju.

"Rad na crno je posebno karak­terističan tokom turističke sezone. Ova vrsta rada uzima maha kada su u pitanju sezonski poslovi. Ova po­java pravi veliki problem domaćoj radnoj snazi, koja se angažuje na taj način jer im se ne uplaćuju doprinosi za socijalno i zdravstveno osi­guranje. Čak se dešava na terenu da pojedini zaposleni koji se angažuju bez ugovora o radu i poginu na gra­dilištima, a da niko ne snosi odgo­vornost", upozorio je u izjavi za Vikend novine Đuranović.

Prema njegovim riječima, sve in­stitucije sistema treba da se bore sa tom pojavom.

"Naš sindikat energično podrža­va suzbijanje tih pojava. Čak smo se i ponudili da učestvujemo u in­spekcijskom nadzoru i da vidimo ko to sve radi na crno. Rad na crno je najveća rak rana zdravoj ekonomi­ji jer pravi nelojalnu konkurenciju. Procenat radnika koji kod nas rade bez ugovora o radu je daleko veći od standarda Evropske unije" ocijenio je Đuranović.

U Uniji slobodnih sindikata (USSCG) upozoravaju na ekonom­ske posljedice ove vrste neformal­nog rada. Generalni sekretar Uni­je Srđa Keković kazao je za DN da su posljedice rada na crno negativ­ne i velike kako za socijalne fondo­ve - penzijski i zdravstveni, tako i za budžet Crne Gore.

"Gubitak je po osnovu sredsta­va koja bi trebalo da se uplaćuju po osnovu doprinosa za o bavezno i so­cijalno osiguranje, a kod rada na cr­no ona izostaju. Taj novac gubimo.

Na drugoj strani, u velikom gubitku su i sami zaposleni pošto im ne ide radni staž koji im je potreban da bi kasnije ostvarili pravo na penziju", kaže Keković.

Podsjetimo da je Savjet za unap­ređenje poslovnog ambijenta, regulatornih i strukturnih reformi, ko­jim presjedava ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić početkom nedjelje usvojio Informacija o stanju u oblasti ne­formalnog zapošljavanja, uz mje­re za jačanje promotivne kampa­nje usmjerene na podizanje svijesti o značaju legalnog zapošljavanja.

Portal Analitika