Najznačajnije rješenje u zakonu je formiranje Vijeća za nacionalnu bezbjednost, kao tijela koje usmjerava i koordinira rad organa koji čine obavještajno bezbjednosni sektor i Biroa za operativnu koordinaciju, tijela koje operativno koordiniše aktivnosti obavještajno bezbjednosnog sektora.
Formiranjem ovih tijela, kao se navodi, stvaraju se nužne pravne pretpostavke za usklađeno djelovanje ukupnih kapaciteta obavještajno bezbjednosnog sektora.
“Zakonom je definisan njihov sastav i nadležnosti, uz mogućnost da u radu, po pozivu, destvuju i starješine i predstavnici drugih državnih organa, ministarstava i drugih organa uprave, predstavnici drugih organizacija i institucija i eksperti iz oblasti nacionalne bezbjednosti”, kaže se u obrazloženju.
Vijeće za nacionalnu bezbjednost čine predsjednik Vlade, koji je predsjednik Vijeća, ministri pravde, unutrašnjih poslova, odbrane, finansija, vanjskih poslova i evropskih integracija i direktor ANB.
Akt o imenovanju predsjednika i članova Vijeća za nacionalnu bezbjednost donosi Vlada.
Biro za operativnu koordinaciju čine direktor ANB, načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, direktori Uprave policije, Uprave za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma, Uprave carina, Poreske uprave, načelnik Odjeljenja za vojno obavještajne i bezbjednosne poslove Ministarstva odbrane.
Članovi ovog tijela su generalni direktor Direktorata za bezbjednosno zaštitne poslove i nadzor Ministarstva unutrašnjih poslova i sekretar Vijeća za nacionalnu bezbjednost.
Propisano je da će se Vijeće za nacionalnu bezbjednost i Biro za operativnu koordinaciju imenovati u roku od dva mjeseca od stupanja na snagu ovog zakona.
foto: www.skyscrapercity.com
