-Svjesna potrebe uspostavljanja sistema u kome će svi subjekti koji obavljaju bilo kakav vid privredne djelatnosti ispunjavati zakonom utvrđene obaveze, UPCG podržava sve mjere i aktivnosti države usmjerene ka poboljšanju i dodatnom uređenju poslovnog ambijenta, uspostavljanju fer uslova poslovanja i unapređenju položaja privrednika. Međutim, rješenja sadržana u radnoj verziji ovog zakonskog teksta ne govore u prilog takvim očekivanjima UPCG.
Uz činjenicu da su pojedine norme u koliziji sa normama drugih zakonskih propisa i u suprotnosti sa Ustavom, ponuđeni radni tekst zakona se ni u najmanjoj mjeri ne bavi problemom obavljanja neregistrovanih djelatnosti (kao što je slučaj i u Zakonu o sprječavanju nelegalnog poslovanja), već su i ovog puta sve planirane mjere usmjerene samo prema onim privrednim subjektima koji obavljaju registrovanu djelatnost. Takav odnos daje prostor ocjenama UPCG da oni koji u potpunosti rade van legalnih tokova nijesu predmet interesovanja nadležnih organa, već se njihovo poslovanje (nelegalna proizvodnja i promet roba i pružanje usluga) toleriše i prema njima ne preduzimaju nikakve sankcije- ističe se u reagovanju Unije poslodavaca, dostavljenom Portalu Analitika.
Kako se dodaje, fokus budućeg djelovanja usmjerava se samo prema privrednim subjektima koji obavljaju registrovanu djelatnost, za koje se uvode nove, rigorozne mjere, što može rezultirati daljim rastom sive ekonomije.
-Za očekivati je da takav scenario rezultira time da određeni broj privrednih subjekata ugasi svoje poslovanje i „preseli ga“ u sivu zonu (rad na crno). Poznato je da ravnopravan status svih subjekata i sistemski, transparentan rad nadležnih organa po pitanju eliminisanja neregistrovanog obavljanja proizvodnje i prometa roba i pružanja usluga, doprinosi povećanju povjerenja privrednih subjekata u institucije i organe, dobrovoljnom plaćanju poreza i drugih dažbina i poštovanju drugih zakonom utvrđenih obaveza. Na žalost, radni tekst zakona ne ide u prilog navedenom, što potvrđuju svakodnevne primjedbe članova UPCG o stalnoj izloženosti kontrolama (u poslednje vrijeme pojačanog obima i učestalosti) i izuzetno visokim kaznama koje se izriču i za najsitnije, često formalne propuste u poslovanju- navedeno je u reagovanju.
UPCG ističe da revolt privrednika izaziva i to što se inspekcijski organi oglašavaju nenadležnim kada im se ukaže na egzaktne primjere potpuno nelegalnog poslovanja, kao što je npr. obavljanje privatne prakse u zdravstvenoj i stomatološkoj djelatnosti, u uslužnim djelatnostima tipa - frizeri, kozmetičari itd.
-Kad je u pitanju oblast trgovine, kao problem se naročito evidentira ulična prodaja (gdje se inspekcije oglašavaju nenadležnim, vezujući svoju nadležnost za formalne stvari – da li je roba izložena na zemlji, stolu ili preko ruke prodavca i tome slično), kao i prodaja na pijacama (npr. Tuzi...) u kojoj se odvija značajan promet roba, ali bez ozbiljnijih kontrola i saznanja nadležnih organa o porijeklu i količini, prihodima ostvarenim po tom osnovu itd. Uz navedene probleme (pozitivnog ili negativnog) sukoba ili nepostojanja precizne nadležnosti za postupanje inspekcijskih organa, sve navedene situacije karakteriše i problem otežanog, praktično onemogućenog sprovođenja kontrole bez sudskog naloga (ta opcija se izuzetno rijetko koristi), iako postoje saznanja i osnovane sumnje da se u određenim privatnim objektima obavlja neki vid neregistrovane djelatnosti (promet cigareta, tekstilne i druge robe, vršenje raznih zanatskih usluga...). Takođe, ovaj radni tekst zakona sadrži odredbe koje ne omogućavaju pravilnu i pravednu gradaciju prekršaja, već poistovjećuju (po „težini“) izbjegavanje obračunavanja i pogrešno obračunavanje obaveza sa neblagovremenom uplatom određenih obaveza. Tako kod neblagovremene uplate imamo situaciju da je obveznik sam utvrdio i iskazao svoju poresku (ili drugu) obavezu ali, u najvećem broju slučajeva, zbog problema u poslovanju nije bio u mogućnosti da istu blagovremeno uplati. Dakle, namjera izbjegavanja obaveza zapravo i ne postoji- konstatuje se u reagovanju.
Za UPCG su diskutabilni i predviđeni iznosi izrečenih prekršajnih kazni u prethodnim postupcima (kao početni uslov za utvrđivanje kazni) i dalje mjere u sljedećim prekršajnim postupcima, prije svega iz razloga što daju prostor za selektivno postupanje prekršajnih organa prilikom izricanja kazni privrednim subjektima u smislu njihovog dovođenja u neravnopravan položaj (otežan ili privilegovan), kao i za moguće koruptivno ponašanje - kako među privrednim subjektima, tako i među inspekcijskim i prekršajnim organima.
-UPCG smatra da obveznici čiji se prekršaj sastoji u neobračunavanju, netačnom obračunavanju ili neuplaćivanju poreza (od npr. 1.000 €) ne bi trebalo da snose iste posljedice kao obveznik koji je izbjegao plaćenje obaveze u mnogo većim iznosima (npr. u desetinama ili stotinama hiljada €). Određene nelogičnosti radne verzija zakona se primjećuju i u odredbama koje regulišu zabranu obavljanja djelatnosti za određeni vremenski period. Umjesto jake poruke koja bi se poslala onim privrednim subjektima koji su skloni vršenju prekršaja, može se očekivati negativan ishod nastao usljed ugroženosti nastavka rada po isteku zabrane (zbog ”nagomilavanja” obaveza u tom periodu), naročito jer bi isti doveo do ”gašenja” velikog broja privrednih subjekata, povećanja nezaposlenosti, nemogućnosti namirenja fiskalnih obaveza, potraživanja povjerilaca itd- naglašava se u reagovanju.
UPCG je Ministarstvu finansija, odnosno Komisiji za izradu seta predloga mjera za suzbijanje sive ekonomije uputila dokument koji sadrži primjedbe i sugestije po predmetnom tekstu zakona. -UPCG je predložila i dodavanje člana koji bi imao funkciju prelaznih odredbi, a koji bi, između ostalog, afirmisao princip prevencije u odnosu na represivnost, te podsticao poštovanje i izmirivanje zakonom utvrđenih obaveza. Namjera UPCG je da i na taj način pomogne kreiranju zakonodavstva koje će naglasiti prioritetnu namjeru uvođenja fiskalne discipline i umanjiti subjektivan osjećaj privrednih subjekta da se sve mjere preduzimaju samo u svrhu naplate kazni, bez istinske želje za poboljšanje poslovnog ambijenta i iskorjenjivanja selektivnog postupanja nadležnih organa- zaključuje se u reagovanju.
