SB, “sestrinska” organizacija MMF-a, odobravanje kredita uslovljava stabilizacijom javnog duga, koji će zbog gradnje auto-puta porasti sa trenutnih 57 odsto BDP-a (1,81 milijardu eura) na 80 odsto BDP-a (2,6 milijarde), što je znatno iznad gornje granice propisane Mastrihtskim kriterijumima. U Ministarstvu finansija “spuštaju loptu na zemlju” objavom da je sa SB načelno dogovoren kredit u približno istom iznosu, namjenjen jačanju administrativnih kapaciteta. S druge strane, analitičari smatraju da potez Svjetske banke ima političku pozadinu, pošto SAD i EU, najblaže rečeno, ne gledaju blagonaklono na činjenicu da je Crna Gora “ulazna kapija” kineskim kompanijama na evropsko tržište.
Neodrživ javni dug: Šefica kancelarije Svjetske banke u Crnoj Gori Anabel Abreu izjavila je za Portal Analitika da je još 2012. Svjetska banka počela sa pripremom programa za podršku aktivnostima fiskalne konsolidacije i reformi, u cilju povećanja konkurentnosti Crne Gore.
“Planirani program budžetske podrške je iznosio 50 miliona US$. Međutim, od tog programa se moralo odustati, obzirom da je Vlada odlučila da ide u izgradnju prioritetne dionice autoputa Bar-Boljare u iznosu od 809 miliona eura. Obzirom na uticaj te odluke na održivost duga, Svjetska banka je odustala od pripreme budžetske podrške, a umjesto toga se preusmjerila na investicione programe za jačanje javnih institucija, konkurentnosti i unaprijeđenja pružanja usluga u Crnoj Gori.", precizirala je Abreu.
Kredit za inspektore i carinike: Iz Ministarstva finansija je Portalu Analitika saopšteno da je upravo sa Abreu i direktorkom Svjetske banke za zemlje jugoistočne Evrope Ellen Goldstein preliminarno dogovorena modifikacija modela finansiranja.
-Predstavnici Svjetske banke istakli su da su ih snažni pozitivni efekti na planu fiskalnog prilagođavanja opredijelili u odluci da Crnoj Gori pruže finansijsku podršku. U cilju iznalaženja bržeg i adekvatnijeg modela finansiranja dogovoreno je da Svjetska banka pruži podršku Crnoj Gori, usmjerenu na jačanje administrativnih, kadrovskih i informacionih kapaciteta crnogorske administracije, posebno onog dijela koji ima kontrolnu, odnosno naplatnu funkciju (Poreska uprava, Uprava carina i Uprava za inspekcijske poslove). Dakle, nije se desilo „otkazivanje“ podrške, već je dogovoreno da Svjetska banka obezbijedi sredstava za projekte čija bi realizacija rezultirala konkretnim, mjerljivim rezultatima. Ovim će se otvoriti prostor za indirektnu podršku budžetu, jer bi svakako ovakvi projekti bili finansirani iz budžetskih sredstava. Kako je preliminarno dogovoreno, Svjetska banka će, za ove svrhe, obezbijediti sredstava pod izuzetno povoljnim uslovima, dok će kreditna podrška biti u istom ili većem obimu u odnosu na potencijalni DPL aranžman.Tokom predstojećih godišnjih sastanaka Svjetske banke i MMF-a u Vašingtonu biće nastavljeni razgovori o ovoj podršci, nakon čega će biti intenzivirane aktivnosti u cilju što brže realizacije dogovorenog projekta unapređenja kapaciteta crnogorske administracije- naveli su iz tog vladinog resora u odgovorima na pitanja Portala Analitika.
U Ministarstvu finansija ističu da pravovremeno preduzimaju sve aktivnosti kako bi nedostajuća sredstva za budžet bila obezbijeđena.
-Pri tome ostvarujemo i pozitivne efekte u vidu smanjenja kamata, što potvrđuje i nedavna emisija državnih obveznica na Montenegroberzi. Dalje, investicioni ciklus koji je započet kroz realizaciju brojnih velikih projekata u oblasti turizma, energetike i infrastrukture u značajnoj će mjeri doprinijeti saniranju fiskalnih ranjivosti. Prema analizama koje smo radili zajedno sa Azmont kompanijom, samo po osnovu realizacije njihovog projekta, u narednom ćemo periodu ostvarivati rast javnih prihoda od oko 30 do 50 miliona eura na godišnjem nivou. Pošto novi aranžman podrazumijeva nastavak intenzivne komunikacije sa Svjetskom bankom, saradnja sa ovom finansijskom institucijom neće biti poremećena, već naprotiv – ukoliko realizovani projekti rezultiraju konkretnim efektima, to će biti najbolja preporuka za dalju podršku Svjetske banke i jačanje rejtinga Crne Gore i kod ostalih međunarodnih instutucija- rezonuju u ministarstvu.
Autoput podvučen žutom: Zahvaljujući ogromnom suficitu u robnoj razmjeni sa inostranstvom i enormnim državnim rezervama Kina pretenduje da postane globalna ekonomska sila broj jedan, što se “ostatku svijeta” ni najmanje ne dopada. Jedna od posljedica “tihog trgovinskog rata” je što su mnoge kineske kompanije na crnoj listi zvaničnog Vašingtona, tako da se potez Svjetske banke može okarakterisati i kao svojevrsna odmazda zbog izbora graditelja autoputa, tim prije što je glavni konkurent kineskim kompanijama bio američko-turski konzorcijum Behtel-Enka, čija je ponuda bila značajno finansijski nepovoljnija. Kreditna linija za gradnju prioritetne dionice auto-puta od Smokovca do Mateševa, koju trenutno ugovaraju pregovarački timovi Vlade i kineske Eksim banke, biće “teška” 809 miliona eura. Budžetom za ovu godinu predviđeno je da se Crna Gora za auto-put može zadužiti 100 miliona eura. U 2015. i 2016. godini, kad se “zahuktaju” radovi, projektovano zaduženje iznosi po 250 miliona eura, a u 2017, kad se očekuje završetak projekta, preostalih 209 miliona. Učešće države u ovom kapitalnom projektu trebalo bi da iznosi oko 121 milion eura.
Ministar finansija Radoje Žugić je nedavno izjavio da je auto-put Bar – Boljare održiv projekat i da nema mjesta kritikama da Crna Gora kineskim kreditom ulazi u dužničko ropstvo. Projekcija Svjetske banke da će gradnja prioritetne dionice Smokovac- Mateševo uticati da javni dug poraste 23 odsto jeste problematična jer niko, uključujući Vladu i SB, ne može sa sigurnošću predvidjeti kretanje nacionalnog BDP-a u narednih pet godina, imajući u vidu da će država kredit za auto-put početi da vraća 2019, nakon isteka petogodišnjeg grejs perioda. S obzirom da su za gradnju prioritetne dionice zadužene kineske kompanije CCCC i CRBC, kreditna linija će biti ugovorena pod povlašćenim uslovima, sa rokom otplate od 20 godina i kamatom od svega dva odsto godišnje.
Politička priča: Ekonomski analitičar Siniša Lekić kazao je u izjavi Portalu Analitika da najava da je SB odustala od kredita zato što stanje javnog duga ulazi u “crvenu zonu” ponovo otvara dilemu da li je politika ispred ekonomije, ili je obrnuto.
-Najava potpisivanja aranžmana sa kineskim kreditorima i izvođačima projekta auto-puta, ozbiljno je ugrozila našu poziciju odbrane rasta javnog duga. Činjenica je da će aranžman sa kineskom Eksim bankom znatno premašiti Mastrihske kriterijume, što jasno ukazuje da očekivani rast BDP-a, koji je trebao da amortizuje ova nova zaduženja, nije odgovarajući. Nedavna izjava njemačkog ambasadora Piusa Fišera o auto-putu sada postaje jasnija, jer njegova konstatacija da se radi o političkom projektu sigurno je uticala na reakciju SB- smatra Lekić.
Odgovor na pitanje da li je riječ o ekonomskom ili političkom projektu je, po njegovoj ocjeni, vrlo kompleksan i “vjerovatno na sredini, zavisno iz kog se ugla gleda na cijelu stvar”.
- Bojazan SB sigurno nije bezrazložna, jer naša ekonomija će teško moći ispratiti obaveze koje proističu iz novog zaduženja za auto-put. Sigurno da će taj projekat mnogo pomoći da se nacionalni BDP znatno poveća i da će ta investicija imati multiplikativne efekte na našu privredu, ali sigurno je i da ta investicija ne stoji čvrsto na ekonomskim nogama. Isplativost puta je neupitna, samo je ekonomija neumoljiva i traži konkretne pokazatelje koji će pokazati da se auto- put može isplatiti i kad, a što je najvažnije može li sam pokrivati buduće rate kredita koji je na dosta dug rok. Ovu dilemu otklanja studija izvodljivosti i rentabilnosti auto-puta, koja nikako da ugleda svijetlo dana i tu leži bojazan da se ipak radi o političkoj odluci. Vjerujem da ovaj iznos od 50 miliona dolara nije ozbiljnije poremetio planove Vlade, ali sigurno predstavlja signal upozorenja da će nova zaduženja kod SB biti vrlo problematična- ističe Lekić.
On je podvukao da je veći problem od sanacije budžetskog deficita što odustajanje Svjetske banke šalje loš signal investitorima.
-Deficit od 50 miliona dolara može da se ispegla na mnogo načina, od mjera štednje pa sve do izdavanja obveznica, kako je urađeno nedavno. Ipak, pitanje koje sve nas zanima je koji je stepen zaduženosti naše ekonomije koji može da se toleriše, a da koliko- toliko normalno funkcionišemo? Ovaj rebus teško da Ministarstvo finansija može glatko riješiti, jer političke potrebe su ogromne i često se odluke ne donose na bazi ekonomskih pokazatelja. Iz tih razloga ovo upozorenje treba ozbiljno shvatiti, kao poruku političarima da zbog svojih poteba ne dovode u pitanje jasne ekonomske pokazatelje, koji ukazuju na oprez pri uzimanju novih kredita. Mislim da smo u nedavnoj prošlosti propustili priliku da bolje balansiramo javni dug i da je sada stanje vrlo zabrinjavajuće, prvenstveno zbog KAP- a i drugih promašaja- konstatuje Lekić.
Izvršni direktor “First financial” banke Predrag Drecun ocijenio je za Portal Analitika da projekat gradnje auto-puta kroz Crnu Goru nema alternativu i da ga treba sprovesti nezavisno od stava Svjetske banke i drugih međunarodnih institucija.
-Da je sreće, auto-put bi izgradili komunisti prije 50 godina. Nemam nikakvu dilemu da je riječ o održivom projektu, koji će pokazati pozitivne efekte već u prvoj godini gradnje. Što se tiče kredita, mislim da ovo nije komercijalna, nego politička priča. To svakako nije korektan potez, iako će najmanji problem biti nadomjestiti ta sredstva- mi se na kraju krajeva za potrebe budžeta možemo zadužiti kod Eksim banke za tih 36 miliona eura, po boljim uslovima nego što nudi Svjetska banka- rekao je Drecun.
Indikativno je što je na preporuku, odnosno izričit zahtjev Svjetske banke u više navrata izmijenjena zakonska regulativa u oblasti crnogorskog finansijskog sektora, pa će biti interesantno pratiti da li će ova praksa biti nastavljena. U svakom slučaju, treba računati da potez Svjetske banke neće biti jedina “zapreka” realizaciji ključnog infrastrukturnog projekta u Crnoj Gori, tako da prava “iskušenja” tek predstoje, pogotovo kad konačno krenu radovi.
Siniša GORANOVIĆ
