Saslušani kandidati za VDT-a

Predsjedavajući Odbora

podsjetio je da su na ranijoj sjednici odlučili da to tijelo ne treba da se izjašnjava o kandidatima, već da se samo sačiniti Izvještaj o saslušanju i dostaviti parlamentu.

Članovima Odbora na pitanja su odgovarali viši državni tužilac u Podgorici

, zamjenik VDT

i advokat

.

Osim njih, kandidat za VDT-a je i sudija osnovnog suda u Kotoru,

, koji nije u prvom krugu izbora, krajem prošle godine, izabran na tu funkciju, jer nije dobio potrebnu dvotrećinsku podršku poslanika.

Poslanik Demokratske partije socijalista,

kazao je da kandidati imaju impozantne biografije, da su ukazali na nove ideje i predloge, a pitao ih je da je li postojeće organizaciona struktura tužilaštva optimalna, šta bi promijenili, kako vide dalju borbu protiv orgtanizovanog kriminala i korupcije i status specijalnog tužilaštva za tu namjenu.

Poslanica Pozitivne Crne Gore

kazala je da kriminal razjeda društvo, i da će sudbina evroatlantskih integracija zavisiti od budućeg VDT-a.”Onaj ko bude izabran biće heroj našeg doba”.

Prema njenim riječima, tužilaštvu je potrebna orkanska promjena “radi provjetravanja”, a kandidate je pitala kakvi su rezultati tužilaštva u borbi sa korpucijom i kriminalom na visokom nivou, da li bi imali problem da primijene mjere tajnog nadzora nad premijerom ili drugim visokim zvaničnicima.

Poslanik kluba albanskih partija,

pitao je kandidate da li je tužilaštvo pokrenulo neki optužni predlog za neku od privatizacija u Crnoj Gori, kako bi umanjili politički pritisak na tužilaštvo i kako komentarišu činjenicu da je tek nedavno za tužioca u Ulcinju izabrana Albanka, nakon 23 godine.

Poslanik Socijaldemokratske partije,

kazao je da je u periodu ratova počinjeno puno zlodjela, ali da se stiče utisak da se ništa od toga nije desilo, pa je pitao kandidate da li misle da je u odlukama nadležnih u tim slučajevima bilo političkog uticaja i koga krive za to-tužilaštvo, sudstvo ili nekog trećeg.

je kazala da je njen profesionalni put preporučuje za funkciju VDT-a, da su njeno znanje i stručnost garancija da bi dobro radila na toj poziciji, ističući svoje organizacione sposobnosti prilikom rukovođenja Višim državnim tužilaštvom.

Prema njenim riječima, specijalno tužilaštvo trebalo bi da bude samostalno i nezavisno, ali ne da bude formirano kao posebno tužilaštvo van te organizacije, već u okviru postojeće.

je kazala da za 30 godina rada u tužilačkoj organizaciji nije nikada doživjela politički pritisak.

“Tužilaštvo je samostalan organ, da li ima određenog političkog pritiska na odeređeno lice ne znam, ali za sebe mogu reći da takve prakse nije bilo. Možda ovaj odgovor neće zadovoljiti, ali zaista nije bilo”, kazala je ona.

smatra da ima prostora za kadrovsko jačanje tužilačke organizacije, navodeći da će predstojeći izbori rukovodilaca i tužilaca dati prostor za to, dodajući da je neophodno posebno osnažiti specijalno tužilaštvo.

Ona je navela da bi primijenila mjere tajnog nadzora nad svim građanima, za koje se steknu zakonom propisani uslovi i potreba.

je rekla da zbog rada u Višem tužilaštvu nije radila na predmetima u vezi sa privatizacijama.

je kazala, da kao nosilac zvanja specijalnog tužioca, smatra da se rad tog odjeljenja tužilaštva može smatrati uspješnim, o čemu, smatra ona, svjedoči broj predmeta, način obrade i struktura, kao i činjenica da je većina predmeta dobila sudski epilog.

Ona je rekla da nikada za predmete u kojima je radila nije bila pod političkim pritiskom, navodeći da nikada u radu nije ni zloupotrijebila mjere tajnog nadzora.

Radović je kazala da bez dobre saradnje i veze organa gonjenja i presuđivanja nema uspjeha u radu i da su slučajevi na kojima se radi u specijalnom tužilaštvu uglavnom transnacionalnog karaktera, pa da je neophodna i dobra međunarodna saradnja.

Ona je kazala da se na nekim nivoima saradnja policije i tužilaštva pokazala dobrom, ali i da ima prostora za unaprjeđenje, navodeći da i jedan i drugi organ imaju velika ovlašćenja, “pa je sve stvar dobre organizacije”.

je kazala da smatra da je tridesetogodišnje iskustvo i rad dobro preporučuju za funkciju VDT-a, i da je njen motiv da stručnoću i psosobnošću doprinese da se tužilaštvo pozicionira u društvu, shodno mjestu koje mu obezbjeđuju Ustav i zakon.

je kazala da se rad tužilaštva može učiniti transparentnijim, a da su neki od načina za to češće sazivanje pres konferencija i češće dostavljanje izvještaja parlamentu.

Ona je navela da je VDT ranije javno saopštio da je obrazovana komisija tužilaca koja treba da ispita svaki predmet koji je bio u nadležnosti tužilaštava u vezi privatizacija.

“Ja nisam bila član te Komisije, niti mi je poznato da je ona obavila te kontrole i da je sačinjen i prezentovan neki zapisnik o tome. Ako dobijem mjesto VDT-a i to bih pokrenula”, rekla je Radović.

Ona smatra da bi trebalo češće organizovati stastanke sa rukovodiocima osnovnih i viših tužilaštava kako bi se brže i efikasnije rješavala sva pitanja, kako stručna tako i tehnička.

, koji je prije advokatske funkcije, obavljao i poslove vojnog tužioca i sudije vojnog suda, kazao je da ima drugačije mišljenje od Jovićević i Radović, jer smatra da se tužilaštvo danas ne nalazi na poziciji na kojoj bi trebalo po zakonu da bude.

On je rekao da postoji ogroman prostor za mnoge promjene i unaprjeđenje, da prvenstveno treba raditi na stručnosti kadra, a da je uslov za to dobra edukacija.

»Ispravite me ako griješim, ali nije sve bajno, a ne znam da je neko snosio profesionalnu odgovornost. Nemoguće je da nije bilo propusta i da su uvijek ispoštovani etika, kodeks i procedure«, kazao je

.

On smatra da specijalno tužilaštvo treba da bude nezavisno, ali u sklopu vrhovnog tužilaštva, a ne da se prave dva posebna tužilaštva.

»U slučajevima za korupciju, dometi su uglavnom 20, 50, 100 EUR, poneki izuzetak, a slučajeva visoke korupcije definitivno nije bilo, ali ima materijala, što znači da je negdje zapelo«, rekao je Rodić, navodeći da je tužilaštvo nedovojno stručno osposobljeno za bavljenje slučajevima organizovanog kriminala.

On je kazao da nikakve protokole o saradnji ne bi pravio sa MUP-om.

»Nije to MUP engleski. Ali ni tamo nije sjajno stanje, imaju i oni mnogo problema, pa bi i tužilac zato nekada trebalo da pomaže policiji«, naveo je

.

On smatra da je nedovoljan budžet tužilaštva za potrebnu kadrovsku i tehničku opremljenost koja je imperativ za uspješan rad.

Govoreći o mjerama tajnog nadzora, Rodić je rekao da bi ih primjenjivao kako prema svakom građanini, tako i prema visokim funkcionerima.

On smatra da ima političkog uticaja na tužulaštvo.

»Nikom nisam držao svijeću, ali kroz posao i neke predmete evidentno je da toga ima. Na putu ka Evropkoj uniji imamo akcione planove i rokove pa se tačno vidjelo kad nam treba koja vrsta krivićčnog djela, i količina«, kazao je

.

On je naveo da ne može da objasni »srljanje« u četiri slučaja ratnih zločina, navodeći da rad tužilaštva po tom pitanju niko ne može da opravda neznanjem, već da je postojao politički uticaj.

»Tu je i dalje najdjelotvorniji uticaj politike, olako se ušlo u te procese. Bilo je pritisaka medija, nevladinih organizacija, ali politika je presudila za odluke tužilaštva«, smatra

.

On je dodao da je u tim slučajevima bilo propusta »i grešaka tužilaca tipa abeceda«, navodeći da će ceh platiti građani. »Gdje je bar tu profesionalna odgovornost«, upitao je

.

Kandidati su se saglasili da u izboru za tužilačku funkciju nije bitna nacionalna pripadnost, već stručnost.