Što se tiče finansijskog kanala, kriza u Ukrajini može poskupjeti finansiranje crnogorskog duga, kao i svih državnih dugova zemalja zavisnih od spoljnog finansiranja.
Ekonomski analitičar Vasilije Kostić smatra da svaka destabilizacija tržišta, uslovljena bilo političkim, ekonomskim ili drugim činiocima iz razloga predostrožnosti navodi ekonomske aktere na određen stepen uzdržanosti od dalje ekonomske aktivnosti što djeluje kontrakciono na ukupan obim transakcija (sužava se ekonomska aktivnost).
"Taj efekat se jasno može, primarno, vidjeti promjenom vrijednosti berzanskih indeksa širom svijeta i preko promjene cijena energenata. Oni su svojevrsni lakmus papir težine nastalih promjena. S tim u vezi, potpuno ste u pravu kada ističete mogući uticaj promijenjenih odnosa EU i Rusije na našu ekonomiju. U prvom redu, mogući uticaji mogu biti posredni, dakle indirektni, kroz sužavanje obima ekonomski transakcija između EU i Rusije, što slabi ukupnu ekonomsku aktivnost, a time moguće i obim ekonomske aktivnosti pojedinih zemalja kao što je naša na primjer", istakao je Kostić za Dnevne novine.
On je naglasio da je sigurno da će, makar na kraće vrijeme, potencijalni investitori odložiti namjeravane aktivnosti očekujući rasplet krize, a to može znatno uticati na krhki oporavak evropske ekonomije bez čijeg oporavka je i naš oporavak neizvjestan.
"S druge strane, ruske investicije u inostranstvu, pa i kod nas, mogu biti vjerovatno stavljene na čekanje, a namjeravani poslovni aranžmani odgođeni, što takođe ima svoju ekonomsku cijenu. U okolnostima mogućeg sukoba, na primjer, smanjuju se turistička putovanja u i iz involviranih zemalja i iz zemalja koje su u neposrednom okruženju. Mi smo na pragu turističke sezone, a znatan broj posjetilaca kod nas su iz obje zemlje. Dakle, ovdje govorim o mogućim posljedicama za koje će budući rasplet događaja pokazati da li će se ostvariti ili ne", kazao je Kostić.
Kada je turizam u pitanju, stručnjaci iz ove oblasti se apsolutno slažu da krize razmjera ukrajinske, neminovno izazivaju potrese na ovom polju.
Dekan Fakulteta za biznis i turizam u Budvi Rade Ratković je naglasio da će, bar ove godine, kriza imati odraza na turističke dolaske iz ove zemlje.
"Ukrajina je prošle godine bila na petom mjestu među našim emitivnim zemljama, sa 5,56 odsto učešća. Napominjem da je Njemačka, kao najveća emitivna zemlja Evrope i svijeta, učestvovala u našem oficijelnom turističkom prometu sa svega 2,27 odsto, a realno procijenjenom sa svega 1,14 odsto, što je suprotno strukturi tražnje na Mediteranu, gdje su Njemci emitivni favoriti sa preko 20 odsto učešća. Dakle, šteta je što će, pod uticajem krize, broj dolazaka iz Ukrajine biti najvjerovatnije drastično smanjen, a i najavljene investicije, ali je mnogo veća šteta zbog toga što smo malo uradili da dobijemo njemačke turiste i njemačke investiture u našoj hotelskoj industriji," rekao je Ratković.
Ipak, kako tvrdi Kostić, mogući ishod zavisi od vrlo velikog broja faktora i to političkih, ekonomskih, bezbjednosnih, psiholoških, budućih očekivanja vezanih za karakter krize i ovom prilikom ih nije čak ni moguće sve nabrojati kao ni sagledati njihov mogući uticaj.
Treći kanal prelivanja krize je trgovinski. Rast cijena nafte i prirodnog gasa poskupjeće proizvodnju i smanjiti standardgrađana u mjeri u kojoj i jedni i drugi zavise od ovih ergenata.
Izvor: Dnevne novine
