Neke studije kažu da može i da smanji rizik od karcinoma i drugih bolesti. U članku objavljenom u časopisu "Journal of Proteome Research" Američkog društva hemičara (ACS) istraživači pišu da umjerena, dugoročna fizička aktivnost poboljšava kardiovaskularno zdravlje kod miševa time što utiče na električne centrale ćelija srca - mitohondrije, piše Medical News Today.
Eduard Sabido (Eduard Sabidó), šef odjeljenja za proteomiku Centra za genomsku regulaciju u Barseloni, Francisko Amado (Francisco Amado) i kolege objašnjavaju da, uprkos bogato dokumentovanim prednostima vježbanja, nije do kraja poznato na koji način ono pomaže srcu.
Naravno, pomaže u jačanju srčanog mišića da bi on mogao da pumpa više krvi kroz tijelo na efikasniji način. A ljudi koji redovno vježbaju imaju smanjen rizik od srčanih problema i kardiovaskularnih bolesti.
Prema jednoj procjeni, 250.000 smrtnih slučajeva u SAD su barem djelimično posljedica nedostatka vježbanja. Međutim, sve do sada je istraživače zbunjivalo kako se sve to dešava u organizmu na nivou molekula.
Ovaj tim je otkrio da laboratorijski miševi (koji zamjenjuju ljude) koji su vježbali 54 nedjelje na pokretnoj traci imaju veći nivo određenih proteina u mitohondrijama srčanih ćelija od miševa koji nijesu vježbali. Mitohondrije proizvode energiju za ćelije u organizmu.
Tim naučnika je identifikovao dva proteina, kinaze pod nazivom RAF i p38, za koje se "misli da podstiču pozitivan kardiovaskularni efekat doživotnog vježbanja".
