Lukšić i njegov kosovski kolega, Enver Hodžaj, su u autorskom tekstu, objavljenom u Pobjedi, istakli kako su međusobno povjerenje i saradnja karakterisale bilateralne odnose dva susjeda.
Oni smatraju da je njegovanje dobrosusjedskih odnosa aktivnost u funkciji mira, stabilnosti, saradnje, demokratije i evropeizacije regiona.
Kako su ukazali, posljednjih decenija, države jugoistočne Evrope su konstantno bile u procesu transformacije međudržavnih i regionalnih odnosa u pravcu saradnje i međusobnog razumijevanja.
»Odnosi između Kosova i Crne Gore u barem posljednjih šest godinu mogu se uzeti kao primjer
međudržavne saradnje, koja daleko prevazilazi koncept „dobrosusjedstva“ i saradnju u cilju ostvarivanja kratkoročnih i pragmatičnih ciljeva«, navodi se u tekstu.
Kako su ocijenili međusobno priznanje državnostima i poštovanje suvereniteta su suštinski elementi konstruktivnih susjedskih odnosa.
Podsjetili su da je Kosovo podržalo nezavisnost Crne Gore 2006. godine a Crna Gora priznala Kosovo 2008.
»Shodno tome Crna Gora je, nakon formalnog uspostavljanja diplomatskih odnosa, otvorila Ambasadu u Prištini prošle godine, a Kosovo će otvoriti ambasadu u Podgorici ove godine. Uspostavljanje diplomatskih predstavništava u dva glavna grada predstavlja još jedan značajan korak u izgradnji konstruktivnih susjedskih odnosa«, ukazali su Lukšić i Hodžaj.
Oni su mišljenja da je proces razgraničenja između Kosova i Crne Gore, koji je u toku, je još jedan dobar primjer kako susjedi mogu riješiti ovo potencijalno vrlo kompleksno pitanje na
odgovoran i konstruktivan način.
»Do sada smo, kroz konstruktivan dijalog i saradnju, uspjeli da definišemo 95 odsto naše granice. Duh povjerenja, fleksibilnosti i sposobnosti za iznalaženje zajedničkih rješenja, čak i kada se bavimo najosjetljivijim političkim pitanjima, može, nadamo se, služiti kao inspiracija i, zašto da ne, primjer koji druge zemlje u regionu treba da prate«, piše u tekstu.
To će, smatraju oni, sigurno imati ne samo pozitivan uticaj na bilateralne odnose, već će pokazati regionu, evropskim partnerima i široj demokratskoj međunarodnoj zajednici naše ubrzano rastuće demokratske kapacitete što će, naveli su, evropske ambicije učiniti legitimnijim i jačim.
»Pitanje nacionalnih manjina često utiče na međudržavne odnose i značajno usporava regionalnu saradnju, što nije slučaj sa Kosovom i Crnom Gorom«, navodi se u tekstu.
Ukazuje se da je nakon nezavisnosti iz 2008. godine, Kosovo priznala crnogorsku zajednicu na
Kosovu i obezbijedila joj političku, institucionalnu i društvenu podršku.
»Jednako važno, crnogorska Vlada je konstruktivno pristupila ohrabrivanju crnogorske
zajednice na Kosovu da se integriše u multietničko, sekularno i demokratsko Kosovo, kao i da preuzmu konstruktivnu ulogu i obaveze kao jednaki građani«, rekli su oni.
Kako je navedeno, konstruktivno susjedstvo ogleda se i u zajedničkoj saradnji i uzajamnoj podrški u pogledu regionalne saradnje i predstavljanja.
»Dijalog, povjerenje, tijesna i sadržajna saradnja između Kosova i Crne Gore, kao i između svih zemalja unutar i u okviru regiona, služiće kao istinski i kredibilan dokaz da cijeli region dijeli suštinske evropske vrijednosti i da se demokratski kapaciteti i institucionalni mehanizmi za implementaciju stalno unapređuju, što nas sve vodi ka zajedničkom krajnjem cilju – punopravnom članstvu u EU«, kaže se u tekstu.
Progres se, smatraju oni, mora mjeriti na osnovu individualnih zasluga i u skladu sa kompletiranjem i ispunjavanjem političkih i ekonomskih kriterijuma.
»Dobra, otvorena i konstruktivna politika prema susjedima, kao i unaprijeđena i diversifikovana saradnja između Crne Gore i Kosova, nastaviće da olakšava ovaj proces do samog kraja«, zaključuje se u tekstu.
(MINA)
