Predsjednik Komore javnih izvršitelja Crne Gore Aleksandar Zloković, kazao je da javni izvršitelji neće plijeniti kućne aparate, kako je to tumačeno u javnosti.
- Javni izvršitelji neće plijeniti kućne aparate. U određenom broju slučajeva do popisa procjene i prodaje pokretnih stvari izvršnog dužnika će doći, ali član 81 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju jasno kaže da su od izvršenja izuzeti kućni aparati. Zakon nam daje i mogućnost odlaganja izvršenja u slučaju sporazuma o plaćanju duga u ratama između povjerioca i dužnika. Javni izvršitelji mogu plijeniti motorna vozila, mašine, opremu, dragocjenosti, umjetnine, ali sve u zavisnosti od toga za koje se sredstvo izvršenja izvršni povjerilac opredijelio, rekao je Zloković u intervjuu Portalu Analitika.
On je kazao da je pravni institut javnih izvršitelja u naš pravni sistem došao iz evropskog prava.
- U zemljama zapadne Evrope se ovaj sistem uspješno primjenjuje nekoliko stotina godina, a ova pravosudna profesija je jako uvažavana. Kao primjer bih istakao Holandiju gdje su javni izvršitelji ovlašćeni da se, osim izvršenjima, bave i medijacijom, naveo je Zloković. Javni izvršitelji u Crnoj Gori bi trebalo da počnu sa radom krajem marta.
ANALITIKA: Javni izvršitelji Crne Gore nedavno su položili zakletvu. Pošto je riječ o potpuno novom organu u pravosudnom sistemu, recite nam - šta je dužnost javnih izvršitelja?
ZLOKOVIĆ: Uvođenjem javnih izvršitelja iz sudova se izmiješta gotovo cjelokupan izvršni postupak. Dakle, javni izvršitelji biće nadležni za prinudnu naplatu potraživanja i oni će ustvari preuzeti ulogu sudije za izvršenje. Međutim, to ne znači da će sudije za izvršenje ostati bez posla. Naprotiv, oni će biti nadležni za odlučivanje u drugom stepenu po prigovoru na odluke koje donese javni izvršitelj, odnosno vršiće kontrolu naših odluka.
ANALITIKA: Koliko će pomoći efikasnijem pravosudnom sistemu?
ZLOKOVIĆ: Smatram da će uvođenje javnih izvršitelja značajno pomoći pravosudnom sistemu Crne Gore, i to iz više razloga. Prije svega sudovi će se rasteretiti velikog broja predmeta izvršenja, a povjerioci će uživati efikasnu zaštitu svojih prava. Primjeri iz okruženja, Srbija i Makedonija, govore u prilog tome da je sistem izvršitelja, dobar i prihvaćen I, što je najvažnije, da daje rezultate. Skrenuo bih pažnju na jedno istraživanje po kojem Crna Gora ima najveći broj sudova i sudija u odnosu na broj stanovnika u Evropi. Sa druge strane, kada govorimo o broju sudija za izvršenje, njih ima svega oko 20 - u svim sudovima u Crnoj Gori. Ove sudije su preopterećene velikim brojem predmeta i nijesu u mogućnosti da efikasno odgovore na tako veliki priliv predmeta.
ANALITIKA: Šta je, po Vašem mišljenju, glavna mana pravosudnog sistema što se tiče izvršenja presuda?
ZLOKOVIĆ: Ono što je karakteristika našeg pravosudnog sistema je pretjerani formalizam u preduzimanju radnji u postuku, što značajno usporava tok postupka.
I što ima za posljedicu oko 15.000 neizvršenih sudskih presuda. Mislim da ove presude nisu ostale neizvršene zbog neefikasnosti sudova. Ukoliko dužnik nema imovine, uzalud povjerilac ima pravosnažnu presudu ako nema iz čega da naplati svoje potraživanje.
ANALITIKA: U javnosti se stekao utisak da će javni izvršitelji plijeniti od građana televizore, trosjede, šporete i ostale kućne aparate. Šta je istina?
ZLOKOVIĆ: Ne, javni izvršitelji neće plijeniti kućne aparate. U određenom broju slučajeva do popisa procjene i prodaje pokretnih stvari izvršnog dužnika će doći, ali član 81 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju jasno kaže da su od izvršenja izuzeti kućni aparati. Javni izvršitelji će postupati po istom zakonu po kojem su do sada postupali sudovi, tako
da mi i nemamo veća ovlašćenja od sudije. Prilikom postupanja u izvršnom postupku javni izvršitelji će biti dužni da vode računa o dostojanstvu ličnosti stranke, učesnika u postupku kao i članovima njihovih porodica. Zakon nam daje i mogućnost odlaganja izvršenja u slučaju sporazuma o plaćanju duga u ratama između povjerioca i dužnika. Javni izvršitelji, iako ne mogu da plijene kućne aparate, svakako mogu motorna vozila, mašine, opremu, dragocjenosti, umjetnine ali, sve u zavisnosti od toga za koje se sredstvo izvršenja izvršni povjerilac opredijelio.
ANALITIKA: Kakva su iskustva zemalja regiona; zašto se u Hrvatskoj privremeno odustalo od javnih izvršitelja?
ZLOKOVIĆ: Koliko sam upoznat, iskustva Srbije i Makedonije su ocijenjena kao pozitivna. Kada je u pitanju Srbija, kod njih je pravni institut javnih izvršitelja zaživio prije godinu i po dana i njihov zakon im je dao isključivu nadležnost za izvršenja na osnovu vjerodostojne isprave samo kada su u pitanju preduzeća koja obavljaju komunlanu djelatnost. Procenat naplate ovih predmeta je značajno poboljšan.U Makedoniji institut javnog izvršitelja se uspješno primjenjuje od 2004. godine i imaju skoro sva ovlašćenja iz izvršnog postupka.
Što se Hrvatske tiče, tamo je usvojen zakon koji u pravni sistem uvodi institut javnog izvršitelja, ali primjena ovog zakona je odložena. Po mom mišljenju do odlaganja ovog zakona je došlo čisto iz tehničkih razloga, s obzirom na to da je u Hrvatskoj nadležnost za izvršni postupak podijeljena između notara i sudova, što dodatno komplikuje početak primjene pomenutog zakona.
ANALITIKA: Odakle je došla ideja Crnoj Gori da u pravni sistem uvede institut javnih izvršitelja?
ZLOKOVIĆ: Pravni institut javnih izvršitelja je u naš pravni sistem došao iz evropskog prava. U zemljama zapadne Evrope se ovaj sistem uspješno primjenjuje nekoliko stotina godina, a ova pravosudna profesija je jako uvažavana. Kao primjer bih istakao Holandiju, gdje su javni izvršitelji ovlašćeni da se, osim izvršenjima, bave i medijacijom.
Međunarodna unija javnih izvršitelja broji 73 zemlje članice, a sjedište ove asocijacije se nalazi u Parizu. Komora javnih izvršitelja Crne Gore planira učlanjenje u ovu organizaciju.
ANALITIKA: Kako su plaćeni javni izvršitelji, ako se uporedi sa zemljama regiona? Da li je u pitanju preplaćeni posao?
ZLOKOVIĆ: Što se tiče tarifa javnih izvršitelja u Crnoj Gori i tarifa u Srbiji i Makedoniji - mislim da nema drastičnih razlika.
Ministarstvo pravde Crne Gore donijelo je uredbu o tarifi javnih izvršitelja kako bi se obezbijedilo da postupak izvršenja bude ekonomičan za stranke u postupku i kako visina troškova izvršenja ne bi predstavljala prepreku ostvarenju prava.
Ministarstvo pravde prilikom izmjena i dopuna tarife javnih izvršitelja u većoj mjeri uzelo je u obzir položaj dužnika koji na kraju i snose troškove izvršenja, pa je za potraživanja do 1.000 eura propisana samo naknada za preduzete radnje, dok se za veća potraživanja naplaćuje i naknada za pripremu predmeta i nagrada za uspješno sprovedno izvršenje. Javni izvršitelji svojom ličnom imovinom odgovaraju za štetu koju nanesu trećem licu, a odgovaraju i za štetu koju pričine njihovi zaposleni.
Posao naplate potraživanja u jednom socio-ekonomskom ambijentu kakav je Crna Gora, nije baš posao za koji se ljudi grabe.
Predrag ZEČEVIĆ
Foto: Ivana BOŽOVIĆ
