Bosna i Hercegovina ponovo je ovih dana u fokusu svjetskih medija. Protesti koji su organizovani širom zemlje eskalirali su i pretvorili se u rušilački pohod u Sarajevu, Tuzli, Zenici, Mostaru i Bihaću. Dosadašnji bilans najžešćih protesta u BiH nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, jeste „pad“ kantonalnih vlada u Sarajevu, Zenici i Tuzli, a učesnici protesta traže i ostavke Vlade Federacije BiH, odnosno federalnog premijera Nermina Nikšića, kao i kantonalnih vlada u Mostaru i Bihaću. Ostavku je u subotu veče podnio i direktor Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH Himzo Selimović.
U protestima u pomenutim gradovima u većem bh entitetu - Federaciji BiH - povrijeđeno je više od 300 osoba, od čega više od 200 pripadnika policije, te je zapaljeno i devastirano dvadesetak objekata, među kojima i zgrada Predsjedništva BiH u Sarajevu, gdje je izgorio veliki dio neprocjenjivo vrijednog višestoljetnog državnog Arhiva.
Zapaljene su zgrade vlada Kantona Sarajevo, Zeničko-dobojskog kantona, Tuzlanskog kantona, Unsko-sanskog kantona, kao i Vlade i Skupštine Hercegovačko-neretvanskog kantona u Mostaru. U Mostaru su, osim zgrade kantonalne vlade i parlamenta, učesnici protesta zapalili zgrade Gradske uprave i Gradske vijećnice, zgrade Centrale HDZ-a BiH i prostorije Kantonalnog odbora SDA.Najekstremniji učesnici protesta, zapalili su i demolirali i brojne službene automobile, tako da ukupna šteta pričinjena tokom dosadašnjih protesta, prema nekim procjenama, iznosi oko 50 miliona konvertibilnih maraka.
Novi antagonizam: Dragan Lukač, direktor Federalne uprave policije (FUP) ocijenio je da posljednjih dana postoje vrlo ozbiljni problemi sa sigurnosnim stanjem u FBiH i da je javni red i mir narušen u najširem smislu. Prema njegovim riječima, najveća nematerijalna šteta nastupila je na ustavni poredak - napadom na institucije države BiH.
Osvrćući se na demonstracije, Lukač je kazao da su one imale dvije dimenzije. U jednom dijelu iskazivano je opravdano nezadovoljstvo građana socijalno-ekonomskim stanjem, dok je drugi dio bio rušilačkog karaktera, pun huliganstva i kriminala.
Uništavanje državne imovine podijelilo je građane BiH na one koji ovakav način izražavanja nezadovoljstva smatraju opravdanim i na one koji osuđuju takve postupke.
Protesti su proizveli novi antagonizam i „podigli“ veliki jaz i između političklih partija i njihovih lidera. Umjesto da se sastanu i pokušaju adekvatno odgovoriti na novonastalu situaciju koja bi mogla eskalirati u još veće i ozbiljnije nemire, politički lideri odlučili su se na „lov u mutnom“ i na međusobne optužbe, koristeći veoma opasnu situaciju za prikupljanje političkih poena u godini u kojoj se trebaju održati opšti izbori.
Dok lider SDP-a i ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija i zamjenik predsjednika SDA i član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović smatraju da su određeni centri moći zloupotrijebili proteste i instruirali huligane na vandalizam, paljenje i rušenje, da se proteklih dana u ovoj zemlji pokušalo sa državnim udarom i da će uskoro izaći sa činjnicama ko iza toga pokušaja stoji, predsjednik SBB-a i aktuelni ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić poručio je da nije riječ o državnom udaru, nego o udaru na nesposobnu vlast i korupciju„To je sukob loše, korumpirane vlasti sa svojim građanima. Naši ljudi nemaju hljeba. Naša vlast nije dala nijednu novu vrijednost, nema infrastrukturnih radova, nema zapošljavanja, nema borbe protiv siromaštva, nema borbe protiv korupcije. Osnovna stvar je da ljudi nisu samo gladni nego su željni pravde. Neko ih zove huliganima koji su palili ili su bili agresivni. A niko ne vidi stotine najtežih sistemskih korupcionaša koji su ovu zemlju koštali stotine i stotine i milijarde maraka, doveli nas na poziciju prvog mjesta u Evropi po sistemskoj korupciji, 55 posto naših ljudi nema posla, a 75 posto naše djece, naših mladih ljudi, a tu spadaju i oni koji su ovih dana demonstrirali, ne vide perspektivu života u BiH“, izjavio je Radončić.
Socijalno pražnjenje: Nabujali antagonizam između aktuelnih kreatora sudbina građana BiH, smatraju analitičari, spriječit će racionalno djelovanje i poteze ovdašnjih vlasti. Ugledni bosanskohercegovački profesori i analitičari smatraju kako huliganstvo nije rješenje i ne može se nikada odobriti, dodajući da se, uprkos radikalnim porukama, političari u BiH neće promijeniti.
„Ono što se ovih dana dešavalo u gradovima BiH je nužni rezultat načina kojim političarima upravljaju BiH. Ne odobravam formu protesta, jer njome nije iskazano nezadovoljstvo prema političarima, nego su uništene materijalne vrijednosti ove zemlje. Ali je sigurno opomena političarima. No, mislim da posljednji protesti neće osvijestiti političare. Nisam optimista da će se oni trgnuti i raditi za narod i za obične građane. Sve će opet biti isto. Ovo je bilo samo jedno socijalno pražnjenje, a oni koji su nas uništavali posljednjih 20 godina nastavit će to raditi i dalje“, rekao je Slavo Kukić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Mostaru.
Politički analitičar i psiholog Ibrahim Prohić kaže da su se masovni protesti u BiH odavno očekivali i da je bilo samo pitanje vremena kada će se desiti ono što se u petak dešavalo širom zemlje. I on smatra da da je veoma zabrinjavajuće da vladajući političari u BiH nisu izvukli pouku iz protesta koji su se desili posljednjih dana u zemlji.
„Iste će stranke i isti političari i dalje nastaviti da vladaju BiH kao i posljednjih 20 godina. Žalosno je da će etablirane politike i dalje nastaviti da upravljaju zemljom uprkos ovakvim radikalnim upozorenjima. Svojim izjavama nakon protesta su pokazali da ne razumiju sve ovo i poruku protesta. A vladajuće partije su producirale stanje koje imamo u BiH. Sada samo optužuju jedni druge, nisu izvukli lekciju iz protesta“, smatra Prohić.
Profesor javnog mnijenja iz Banjaluke Mladen Mirosavljević, kako kaže, tokom protesta zbunjuje ponašanje policije i začuđujuće izjave i ponašanje političara.„Ubrzo će se znati da li je riječ o isključivo socijalnom nezadovoljstvu, koje je prisutno u čitavoj BiH ili se iza toga krije neki još dublji smisao, kao, na primjer, priča o ustavnim promjenama, promjeni Dejtonskog sporazuma ili je to jedan od pritisaka na vlasti da se riješe neke probleme koji se dosad ne rješavaju u BiH“, kaže Mirosavljević.
Dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Šaćir Filandra, izjavio je kako su najnovija događanja samo početak narodnog bunta i da se mogu očekivati još masovniji protesti i u ostalim gradovima Bosne i Hercegovine.
„Posljednja dešavanja i sukobi policije i demonstranata u Tuzli pokazuju da je socijalna kriza uzrokovana dubokom političkom krizom u cijeloj zemlji. A sve to je preraslo u veliku egzistencijalnu krizu“, kazao je Filandra.
Moralne vrijednosti: Kao i ostali analitičari, i profesor Filandra sumnja da će posljednji i slični protesti održani ranije uticati na to da politički predstavnici u BiH konačno počnu da rade u interesu običnog čovjeka. Većina političara u BiH, kaže, nema potrebne moralne i stručne vrijednosti i nisu dovoljno zreli da se suoče sa problemima i izazovima u zemlji.
Proteste u Federaciji BiH, lider SNSD-a i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik iskoristio je za nove traktate o „nemogućoj BiH”. On je juče, zajedno sa predsjednikom SDS-a Mladenom Bosićem, boravio kod prvog potpredsjednika premijera Srbije Aleksandra Vučića.
„BiH ne može da preživi. BiH klizi ka raspadu, međunarodna zajednica je umorna i u jednom trenutku će prihvatiti ono što funkcionira, a to je u ovom trenutku samo Republika Srpska“, kazao je Dodik nakon sastanka sa Vučićem.
Dodik je ocijenio da je cilj bošnjačkih političara da se nakon demonstracija izazove reakcija međunarodne zajednice, nakon čega bi mogli da ostvare svoje političke ciljeve, a to je jačanje unitarizma u BiH. Dodik je, koristeći jeftinu patetiku, poručio da je „ponosan na građane RS, koji nisu nasjeli na provokacije i dozvolili da se nemiri iz FBiH prenesu u Republiku Srpsku“.
No, iako se Dodik iz petnih žila upire da građane manjeg BiH entiteta ubijedi da u Republici Srpskoj teku med i mlijeko, iako je standard tamo gori nego i u Federaciji BiH, oko 300 Banjalučana okupilo se u protekla dva dana u tom gradu odakle su se uputili ka Palati predsjednika RS kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo aktuelnim stanjem i pružili podršku demonstrantima u Tuzli.
Banjalučani su na transparentima poručili „Džaba ćutite, biće još gore“, „Svi smo mi strani plaćenici, državu nam finansira MMF“, „Dosta mi je boljeg života! - Tuzla Banjaluka“, te nazive firmi „Incel“, „UNIS“ i „Čajavec“, kao podsjećanje na sve privatizacije i desetine hiljada radnika koji su u tom procesu izgubili radna mjesta.
Ispred Palate predsjednika Milorada Dodika demonstranti su uzvikivali „Lopove, lopove“.
Unija studenata Republike Srpske, pod kontrolom Dodikovog SNSD-a, oglasila se saopštenjem u kojem poziva studente da bojkotuju proteste „plaćenika“.
Grupa građana Beograda najavila je za ponedjeljak, 10. februar u 16 sati na platou ispred Robne kuće kod fontane u Knez Mihajlovoj ulici protest podrške narodu BiH iz Srbije. Neformalna grupa građana koja stoji iza ovog okupljanja u saopštenju za javnost je istakla kako „protesti u BiH na dramatičan način postavljaju pitanja koja se ućutkavaju godinama“.
Krhka tvorevina: Čelnici Srbije se baš i nisu potrudili da pošalju umirujuće poruke. Predsjednik vlade Srbije Ivica Dačić ocijenio je da situacija u BiH pokazuje koliko je mir izgrađen u regionu „krhka tvorevina“ i koliko je malo dovoljno da dođe do destabilizacije, te poručio da je zato bitno zadržati političku stabilnost Srbije, ali i Republike Srpske.
„Jer, vidite da tu nije samo u pitanju socijalna kategorija protesta, imate i određene političke zahteve koji idu ka tome 'jedan čovek jedan glas', što ide ka ukidanju entiteta, prava naroda u BiH, što otvara ceo jedan začarani krug. Zbog toga je i bio rat u BiH“, rekao je Dačić u intervjuu „Glasu Amerike“.
Za razliku od premijera Srbije, predsjednik Hrvatske Ivo Josipović odaslao je relaksirajuću poruku BiH, njenim građanima i zvaničnicima.„Susjedima i prijateljima želim da se stanje što prije smiri. Vrlo je važno da se svi društveni problemi rješavaju u okviru demokratskih institucija i ja se nadam da će to u BiH tako i biti“, rekao je Josipović.
Osim toga, juče je premijer Hrvatske Zoran Milanović boravio u Mostaru, gdje se sastao sa čelnicima HDZ-a BiH.
Gostujući sinoć u dnevniku Federalne televizije, predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić i član Predsjedjedništva BiH Bakir Izetbegović, komentarišući poruke iz susjedstva, pogotovo iz Srbije, kazali su da bi susjedne zemlje trebale da se ne miješaju u unutrašnje stvari BiH i da ovu zemlju ostave na miru.
Iz Ureda visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH (OHR) i nekoliko ambasada poručeno je: „Protesti da, nasilje ne“. Visoki predstavnik Valentin Incko ocijenio je da bi, ako stanje u BiH bude eskaliralo, trebalo, eventualno, razmisliti i o trupama EU.„Razmotrićemo stanje u BiH u utorak, 11. februara, u međunarodnom upravljačkom odboru. Austrija će povećati broj svojih vojnika u BiH. Ako stanje bude eskaliralo moraćemo, eventualno, da razmišljamo o trupama EU, međutim, ne sada“, rekao je Incko ocjenjujući za bečki „Kurir“ da je sadašnje stanje u BiH najgore od završetka rata, odnosno od Dejtonskog sporazuma 1995. godine.
Incko je ocijenio da su protesti u BiH opravdani, ističući da je posebno socijalna neravnopravnost vodila ka nezadovoljstvu ljudi. On je naglasio da je djelimično uzrok haosa i državna konstrukcija koja ne funkcioniše.
„Dejtonski sporazum je bio mirovni sporazum, koji je bio jako uspješan. Međutim, kao ustavni sporazum, on je suviše komplikovan. U Federaciji BiH postoji 11 vlada, 11 premijera, 11 ministara unutaršnjih poslova. To je neefikasno i preskupo“, naglasio je Incko.
Zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u BiH Renco Davidi izjavio je da su ovi protesti naznaka toga da postoji određen nivo socijalnog nezadovoljstava u ovoj zemlji i da su već proteklih par mjeseci postojale indikacije da su ljudi nezadovoljni.Opstanak države: Činjenica je da su predstavnici međunarodne zajednice svojim nečinjenjem i nakaradnom politikom u BiH poprilični krivci za sadašnju ekonomsku i političku situaciju u ovoj zemlji. Na to je ukazala profesorica na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Lada Sadiković, na sesiji nezavisnih intelektualaca „Krug 99”.
„Dan nakon donošenja Rezolucije Evropskog parlamenta od 6. februara ove godine dogodile su se demonstracije u Sarajevu. Pitanje koje se meni nameće je da li postoji određena veza između Rezolucije Evropskog parlamenta i demontstracija koje su se dogodile u petak u Sarajevu. Rezolucija vrlo konfuzna te odstupa od preko 20 rezolucija Vijeća Evrope koje su egzaktno naglasile koji je i šta je problem u BiH. Pokazalo se da je država jako slaba, da je nažalost tačno ono što godinama govorimo i ponavljamo. U petak je došlo do opasnosti koja ugrožava opstanak nacije. Pravno gledano, jedina institucija koja sada može djelovati u ovom stanju je Visoki predstavnik. No, Evropa govori dvostrukim glasom prema BiH, a traži da ova država postupa na jedan način. Za ovu situaciju izričito je nadležan Visoki predstavnik čija je nadležnost uspostavljanje ustavnih i političkih institucija u BiH sve dok je na snazi opći okvirni sporazum za mir u BiH i njegov Aneks 4“, kazala je Sadiković i dodala da su jedini izlaz ustavne reforme.
Tokom vikenda, u BiH održani su mirni protesti i nije bilo incidenata. Šta sutrašnji dan donosi niko sa sigurnošću ne može kazati. Izvjesno je da je nezadovoljstvo građana kulminiralo, ali je, takođe očigledno, da ni sada politički predstavnici, odnosno zvaničnici u BiH nisu izvukli pouku, na šta ukazuju i ugledni intelektualci i analitičari.
Građani BiH jasno su poručili da neće više da trpe činjenicu da su im ljudsko dostojanstvo i materijalna egzistencija ugroženi ili uništeni tranzicijskom pljačkom, korupcijom, nepotizmom, privatizacijom javnih dobara, ekonomskim modelom koji favorizuje bogate i finansijskim aranžmanima koji su ubili i samu nadu u društvo socijalne pravde i blagostanja. Protestanti, traže i smanjenje enormno visokih plata i naknada državnim službenicima, smanjenje javnih troškova, ukidanje kantona i, između ostalog, poništavanje svih štetnih ugovora o privatizaciji.
Sasvim je jasno da će, ukoliko se situacija u BiH ne smiri, vladajuće nacionalističke elite imati potrebnu masu za svoje ciljeve nacionalne homogenizacije u svrhu predstojećih opštih izbora koji su planirani za oktobar ove godine. Kako je neko, s pravom, primijetio cjelokupan život u BiH, svim ljudima BiH je nametnut, određen, sveden, reduciran na etničku dimenziju. Zato nisu bezrazložna strahovanja da ovi protesti mogu prerasti u nešto još gore i još opasnije.
Ruždija ADŽOVIĆ
