Vlada Crne Gore usvojila je u četvrtak Predlog uredbe o načinu obračuna i plaćanja naknade za proizvodnju nafte i gasa i Informacija o nacrtima Ugovora o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika, Ugovora o zajedničkim operacijama i Ugovora o računovodstvenim operacijama. Na taj način, država je potpuno zaokružila zakonsku regulativu za istraživanje i eksploataciju nafte.
Prema uredbama, koncesionar je u obavezi da plaća dvije vrste naknade i to naknadu za ugovor za koncesiju za površinu koju koristi i naknadu za proizvedenu naftu i gas za mjesečno ekstrakovane ugljovodonike, u količini srezmjernoj proizvedenoj i isporučenoj nafti i gasu.
Naknada za površinu, prema Uredbi iznosiće 300 eura po kvadratnom kilometru, dok bi u slučaju produžetka istraživanja ta naknada bila povećana čak 10 puta.
Što se tiče naknade za proizvedenu i isporučenu naftu i gas, ona će će iznositi od 5 do 12 odsto u zavisnosti od estrakovane nafte,
Konkretno, kako se navodi u Uredbi za 10.000 barela ( barel-159 litara) ili manje dnevno, koncesionar plaća 5 odsto, za više od 10.000 i manje od 20.000 barela dnevno -7 odsto, za više od 20.000 i manje od 30.000 barela dnevno: 10 odsto i za više od 30.000 barela dnevno: 12 odsto, navodi se u Uredbi. Prema ranijim najavama, Crna Gora će formirati Naftni fond. Četiri petine od prihoda koje ubira država biće usmjeren u Naftni fond, a preostali dio u budžet. Formiranje Naftnog fonda od država u svijetu, prva je primijenila Norveška šesdesetih godina prošlog vijeka, i u njemu je do sada prikupljeno oko 800 milijardi eura.
Mimo naknada, država će ubirati i poreske prihode na proizvedenu naftu. Prema procjenama, državi će ići oko 68 odsto ukupnog poreskog zahvata od proizvodnje nafte. Tenderom, koji je produžen do 15.maja na zahtjev zainteresovanih kompanija, je obuhvaćeno 13 ulcinjskih blokova, površine do tri hiljade kvadratnih kilometara.
P.Z.
